Zbog velike zastupljenosti brojnih tehnoloških uređaja i naprava u našoj svakodnevici ljudi su postali previše ovisni o tim napravama. No, pokazalo se da pojedini uređaji ne funkcioniraju točno tako kako proizvođači to reklamiraju te nam svakodnevno pokazuju pogrešne podatke.
Mjerač količine benzina u spremniku
Ovaj uređaj radi upravo ono što mu ime govori, a jedini problem je što to ne radi baš precizno. Kada je kazaljka ili neki drugi pokazivač pored slova 'F' tada je spremnik pun, a kada se kazaljka nalazi pored slova 'E' potrebno je čim prije otići do benzinske pumpe - točno? Pa i nije!
Naime, vozači su sigurno primijetili da se kazaljka na mjeraču količine benzina nakon punjenja spremnika uopće ne pomiče prvih 70-ak kilometara, te se kasnije poprilično brzo spušta prema oznaci 'E'.
Glavni uzrok ove pojave je plovak koji se koristi za mjerenje količine benzina u spremniku. Plovak može pokazivati da je rezervoar pun iako to zaista nije tako, već je količina benzina dovoljna da plovak dodiruje vrh spremnika. Plovak pokazuje isto ako je u potpunosti potopljen te je spremnik zaista pun do vrha.
Gumbi na dizalima i pješačkim semaforima
Uz sve stvari na koje moramo svakodnevno čekati u životu, poput semafora, redova u bankama, poštama... vrlo je lijepo znati da unatoč svemu ipak nad nekim stvarima imamo kontrolu i možemo ih požuriti.
Nažalost, to je dobro isplanirana i pomno skrojena laž za kako bi se mase 'smirile'. U većini slučajeva dugmad za zatvaranje vrata u liftovima ne funkcionira te se zapravo u dizalima nalazi kako bi ljudima dao lažan osjećaj kontrole. Spomenuti gumbi nalaze se u liftovima kako bi olakšali posao vatrogascima i drugim hitnim službama, no to je moguće samo uz pomoć ključa.
Isto je i s gumbima na semaforima za pješake, barem u prometnim ulicama. Zelena i crvena svjetla izmjenjivat će se prema unaprijed određenom vremenskom periodu, stisnuli mi gumb ili ne. Tu treba napomenuti i da većina semafora ima ugrađene senzore te je to samo još jedan primjer zašto gumbi ne funkcioniraju.
Vage
Svi znamo da naše kućne vage lažu kada je u pitanju naša težina, jer kilaža koju pokazuje nije moguća iz razloga što se posljednjih tjedana iznimno zdravo hranimo i vježbamo gotovo svakodnevno. No, šalu na stranu, brojne vage zaista nisu precizne. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da jedna trećina vaga u bolnicama nije bila ispravna, što je itekako zabrinjavajuć podatak ako se u obzir uzme činjenica da liječnici prema kilaži pacijenta određuju količinu radijacije tijekom liječenja raka. Neka druga istraživanja pokazuju kako se pretpostavlja da oko 20 posto svih vaga na svijetu nije točno.
Inspekcije iz Amerike otkrile su kako je i veliki broj vaga u zračnim lukama također neispravan, što direktno utječe na cjelokupnu uslugu i trošak koji se u ovom slučaju za klijenta može znatno povećati. Svi znamo koliko troškovi leta za putnika rastu ako nam je prtljaga teža od 20 kilograma.
GPS uređaji
Ako bi određivanje trenutne lokacije bio jedini razlog zbog kojeg koristimo GPS, ta tehnologija se ne bi našla u ovom članku. Nažalost, GPS uređaje najčešće koristimo da nas dovedu od točke A do točke B i prilikom toga im previše vjerujemo. To i dokazuju poprilično česti članci u medijima o tome kako je neki vozač nastradao iz razloga što je slijepo slijedio upute iz uređaja.
Da vozači zaista previše vjeruju uređajima u njihovim automobilima govore i rezultati istraživanja u Velikoj Britaniji koje je pokazalo da je više od 290 tisuća vozača sudjelovalo ili jedva izbjeglo nesreću zbog uputa GPS uređaja. Tu je i primjer jednih turista koji su zalutali u američkoj Dolini smrti, no ne zbog neispravnog uređaja za navigaciju, nego zbog zastarjelih karata koje su učitali u uređaj.
To nam govori da niti jedan uređaj ne pomaže vozačima ako su u njega učitali pogrešne karte. Jer možete biti sigurni da većina tvrtki koje prodaju mape ne šalje svoje zaposlenike kako bi provjerili svaku ulicu.
Pokazivači brzine
Još jedan uređaj kojem bespogovorno vjerujemo jest pokazivač brzine u našim automobilima. Loša vijest je da nam ta naprava laže, a dobra da je tako namještena zbog naše vlastite sigurnosti.
Ako se krećete, primjerice, 70 kilometara na sat i to stvarnom brzinom, vaša kazaljka u automobilu pokazivat će između 72 i 73 km/h.
Zanimljiv je i podatak da stariji automobili imaju znatno preciznije pokazivače brzine od današnjih vozila opremljenih vrhunskom tehnologijom. Ironično, GPS uređaj je u ovom slučaju puno precizniji od tvorničkog pokazivača brzine.
