Gledano s aspekta hranjenja, onda su u pravilu mesojedi ti kojima je san više potreban nego biljojedima, a svejedi se nalaze negdje između. Šišmiši su poznati kao vrste koje najviše spavaju (i do 20 sati), a žirafe samo oko 3 sata. Zašto su dupini izuzetno zanimljivi po ovom pitanju?
Dupini kada spavaju drže otvoreno jedno oko i to ono koje se nalazi ispod polutke mozga koja odmara (tijekom spavanja samo jedna polutka mozga odmara dok je druga aktivna). Tako se prema otvorenosti oka može pratiti koja je polutka mozga aktivna.
Majka dobrih dupina tijekom otprilike prva 2 mjeseca (ovisi o paru majke i mladunca koji je promatran) uopće ne spava, a ni njezin mladunac ne spava gotovo ništa prvih nekoliko tjedana svog života. Ovaj podatak je posebno iznenadio znanstvenike jer je poznato da svi kopneni sisavci nakon okota prvih nekoliko tjedana samo spavaju, a aktivnosti su im svedene na minimum, dok je kod dupina slučaj potpuno obrnut.
Osim ovoga, znanstvenike je zanimalo ima li kakvog utjecaja na spavanje blizina majke u životu mladunca tih prvih nekoliko mjeseci? Došli su do zanimljivog podatka da mladunac češće drži otvoreno ono oko koje je okrenuto prema majci jer nakon nekog vremena mladunac ipak počinje spavati. To je, pretpostavljaju, tako zbog toga što na taj način uvijek ima u vidu starijeg člana od kojeg uči.
No, nije pronađena razlika u većem korištenju lijeve ili desne polutku mozga jer, kako mijenjaju stranu plivanja pored majke, tako se jednako koriste, tj. odmaraju obje polutke.
Promatrajući disanje mladunca i disanje majke uočeno je da mladunac ima nepravilan ritam disanja, čime su znanstvenici došli do zaključka da kod dupina disanje nije autonoman proces (kao kod ljudi), nego su oni svoga disanja itekako svjesni i mogu svojevoljno prestati disati (što je bio slučaj u jednom od delfinarija).
Većina sisavaca spava tako što su za vrijeme ovoga procesa uključene obje polutke njihovog mozga. Ovakav oblik spavanja se naziva bihemisferično spavanje i karakteristično je za sve kopnene sisavce.
Morski sisavci pokazuju potpuno drukčiji oblik spavanja koji je prije par godina potvrđen i u ptica. Ovakav oblik spavanja naziva se jednohemisferičan, što znači da se tijekom spavanja samo jedna polutka mozga odmara dok je druga aktivna. Nužan je u vodenih sisavaca jer su oni i dok spavaju aktivni, odnosno ne prestaju plivati. Najnovija istraživanja potvrđuju da je ovakav oblik regulacije spavanja ključan i za disanje.
Osim toga, bitno je naglasiti da je u takvom obliku spavanja isključivo zastupljena NREM faza, što je i logično jer se u REM fazi spavanja potpuno ili djelomično gubi mišićni tonus, a kad bi to bio slučaj u morskih sisavaca onda bi se oni utopili za vrijeme spavanja. Isto vrijedi i za nepravilno disanje koje se javlja za vrijeme REM faze spavanja. Kad bi se to događalo, životinje bi se ugušile za vrijeme spavanja.
Nadalje, ovaj je oblik spavanja specifičan isključivo za potpune vodene sisavce jer su istraživanja koja su rađena na morskim tuljanima (polukopnene životinje) pokazala da oni koriste i bihemisferičan i jednohemisferičan oblik spavanja. Kod tuljana se još uvijek jednohemisferično spavanje ne uzima baš kao ono kod dupina zbog toga što dupini kad spavaju odmaraju i do 2 i pol sata jednu polutku pa zatim drugu, dok je kod tuljana taj period puno kraći i traje svega nekoliko minuta.
Osim razlika između dupina i tuljana, postoji i razlika između pravih tuljana i tuljana ušana. Ovi posljednji, dok su u vodi, koriste jednohemisferično spavanje, a čim izađu na kopno prebacuju se na bihemisferičan oblik spavanja. Kod pravih tuljana jednohemisferičan oblik spavanja nije poznat piše biologija.com.hr.
Vezani članci:
arti-201008210310006 arti-201008240363006 arti-201011090493006 arti-201007090497006
