Sjedinjene Države u najdubljoj su recesiji u posljednjih 80 godina. Bore se s visokom nezaposlenošću, bilijuni dolara isparili su u lošim hipotekarnim kreditima i raste jaz između bogatih i siromašnih.
Povijest američkih izbora pokazuje da birači drugi mandat uvijek povjere aktualnim predsjednicima ako je u izbornoj godini ostvaren barem skroman gospodarski rast. Upravo se to pokazalo točnim i za Baracka Obamu jer, iako je u četiri godine njegova mandata snažan rast izostao, gospodarstvo se ipak postupno poboljšavalo.
Demokratski predsjednik poduzimao je važne korake kako bi ojačao gospodarstvo, no činilo se da mu to nije mnogo pomagalo u očima birača. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su duboke podjele među biračima kada je trebalo ocijeniti Obamine poteze iz 2009., njegove financijske reforme Dodd-Frank i zajmove američkoj industriji automobila.
Međutim, jedan je Obamin potez bio drukčiji i zato presudan: njegova kampanja za spas automobilske industrije u Ohiju, gdje je svako osmo radno mjesto vezano uz taj sektor. Tim potezom Obama je zadržao muškarce bijelce u Ohiju, a riječ je o biračkoj skupni koja je drugdje snažno podržavala Romneya.
Prema anketi Reuters/Ipsos za Obamu je glasovalo 21 posto manje bijelaca muškaraca, no u Ohiju je takav gubitak iznosio samo 12 posto.
Obami je pomoglo i to što birači krivnju za recesiju uglavnom pripisuju njegovu prethodniku u Bijeloj kući, republikancu Georgeu W. Bushu i zato je u središte svoje kampanje stavio upozorenje da bi Romneyeva pobjeda vratila Americi politiku koja joj je dovela krizu.
Stoga je negativnim oglašavanjem Obamina kampanja prikazivala multimilijunaša Romneya kao korporativnog igrača koji malo mari za sreću običnih ljudi.
"Velik postotak bijelaca koji nemaju diplomu koledža jednostavno je zaključio 'Romney nije jedan od nas'", ocjenjuje analitičar Greg Valliere iz istraživačke skupine Potomac.
Analitičari predviđaju da će u Kongresu biti još više blokada u radu oko poreza i javne potrošnje jer su republikanci na izborima zadržali većinu u Predstavničkom domu, a demokrati tanku većinu u Senatu, te će suglasje čak i u rutinskim pitanjima biti teško postići.
"Stranke će otvrdnuti svoja stajališta", kaže profesor Julian Zelizer sa sveučilišta Princeton, a Taylor Griffin koji je savjetovao republikanskog kandidata John McCaina tijekom kampanje 2008. kaže da je 'sve više tvrdolinijaša na objema stranama'.
Stručnjaci nadalje upozoravaju da je ovo već drugi put da republikanski predsjednički kandidat ne uspijeva pridobiti veću potporu hispanskih glasača, a upravo ta biračka skupina raste.
U strahu da ne iznevjere starije bijele birače republikanci nisu spremni na kompromis o useljeničkoj reformi.
Kandidat Mitt Romney budio je svojom umjerenošću sumnje u konzervativnom dijelu stranke, a s druge strane nije uspio svojom umjerenošću pridobiti neodlučne glasače u završnici kampanje.
"Unatoč svemu, republikanci će zaključiti kako bi bilo bolje da idući put nominiraju konzervativnijeg predsjedničkog kandidata", kaže John Hudak iz instituta Brooking i predviđa da će 'republikanci skrenuti još više u desno' te zaključiti 'vidiš, nismo trebali imenovati umjerenog'.
