Dvije milijarde kuna, koliko će državni i lokalni proračuni izgubiti izmjenama poreznih razreda, ostat će u džepovima milijun i 200 tisuća zaposlenih građana. No, ne vrate li ih oni natrag u proračun upravo kroz povećanu potrošnju, državne bi se financije mogle naći pred pucanjem. Stoga je pitanje - misle li građani zaista trošiti?
Kako bi omogućili što uspješniju blagdansku groznicu onima koji ipak planiraju trošiti, u Vladi traže podršku sa svih strana. Po prvi put nakon godinu dana okupilo se stoga i Gospodarsko socijalno vijeće, na čijem su dnevnom redu najvažnija točka bile izmjene poreznog sustava.
"I poslodavci i sindikati, su izrazili slaganje s time da je ovo dobar smjer u kojem Vlada predlaže izmjene poreznih zakona. Zaključci koje smo donijeli idu u smjeru da s partnerima još petnaestog ovog mjeseca u Ministarstvu financija prođemo kroz sve zakone", istaknuo je ministar rada Mirando Mrsić.
Međutim, prijedlozi su već jasni: neoporezivi se dio plaće diže s 2.200 na 2.600 kuna, a mirovina s 3.400 na 3.800 kuna. Najviša porezna stopa od 40 posto umjesto na dosadašnjih 8.800 kuna primjenjivat će se na plaće iznad 13.200 kuna.
To znači da će prosječna plaća od oko 5.800 kuna neto rasti za oko 170 kuna, plaća od 10.300 kuna rast će za nešto više od 280 kuna, dok će plaća iznad 12.100 kuna porasti za više od 800 kuna.
Sve to za sindikate je samo djelomično dobro.
"Smjer je dobar, ali ne i kvantiteta. Za plaće iznad plaća predsjednika Republike i premijera te bi stope morale biti 60 posto jer je vrijeme takvo. Teško je, ljudi su gladni i to čujemo sa svih strana Stopa siromaštva je sve veća", rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.
Mini porezna reforma već idućeg tjedna mogla bi se naći na sjednici Vlade, zajedno s rebalansom proračuna, a da bi građanima veće plaće na račune sjele u prosincu, rok je jasan.
"Vlada to mora objaviti u Narodnim novinama nekad tijekom 11. mjeseca. Osobe koje obračunavaju plaću moraju se pripremiti na taj korak, no prvi je korak da se za to pripreme informatičke kuće i proizvođači knjigovodstvenog softvera", naglasila je Anja Božina iz RRIF-a.
Što ne bi trebao biti problem, jer u Hrvatskoj su već svi navikli na - stalne promjene.
