Da krajem osamdesetih nismo zabranili kemikalije koje uništavaju ozon, klimatske promjene drastično bi pogoršale globalno zagrijavanje do 2040., pokazuje to nova studija.
Modeli istraživanja su pokazali scenarij spaljene Zemlje i tešku klimatsku krizu koja je još gora nego kriza s kojom se svijet sada suočava.
Prema rezultatima, kontinuirani porast klorofluorougljikovodika (CFC) uzrokovao bi kolaps ozonskog omotača u svijetu do 2040-ih, što bi dovelo do porasta štetnog ultraljubičastog zračenja na biljke i životinje.
Bez svjetskog sporazuma o zabrani ovih kemikalija, poznatog kao Montrealski protokol, znanstvenici smatraju da bi tropi izgubili 60 posto pokrivenosti ozonom do 2100. godine - rupu čak i veću od one koja se formirala nad Antarktikom početkom 1980-ih, piše Science Alert.
Do 2100. godine, procjenjuju, kolaps ozonskog omotača zbog CFC-a u konačnici bi onesposobio šume i drugu vegetaciju da apsorbiraju 580 milijardi tona ugljičnog dioksida, pa bi njegova koncentracija u atmosferi bila 40 do 50 posto veća.
To je dodatnih 0,8 °C zagrijavanja do kraja stoljeća, samo zbog curenja ugljika. CFC-i su sami staklenički plinovi, a da ih nismo zabranili, znanstvenici pretpostavljaju da bi do 2100. doprinijeli dodatnom globalnom zagrijavanju od 1,7 °C.
Izbjegli smo ne metak već bazuku
Ukupno je to zagrijavanje od 2,5 °C koje smo uspjeli izbjeći pridržavajući se Montrealskog protokola. Kad uzmete u obzir da danas pokušavamo suzbiti emisije fosilnih goriva kako bi se zagrijavanje zadržalo znatno ispod 2 °C, to nije metak koji smo izbjegli, to je bazuka.
Rezultat je da danas zapravo imamo priliku zaustaviti najgore posljedice klimatskih promjena. Naravno, na rubu smo oslobađanja 'stakleničke Zemlje', ali da nije bilo Montrealskog protokola, mogli smo se već suočavati s potpuno spaljenom Zemljom.
"Svijet u kojem su se te kemikalije povećale i nastavile uklanjati naš zaštitni ozonski omotač bio bi katastrofalan za ljudsko zdravlje, ali i za vegetaciju", kaže Paul Young sa Sveučilišta Lancaster.
"Povećano UV zračenje značajno bi usporilo sposobnost biljaka da upiju ugljik iz atmosfere, što znači višu razinu CO2 i veće globalno zagrijavanje."
Studija je objavljena u časopisu Nature.
