"Radim u firmi koja nam je drugu godinu za redom uzela godišnji za vrijeme lockdowna. Ostalo nam je 6 dana godišnjeg odmora na kojeg sada idemo kolektivno tj. da bi ja išla na godišnji odmor kolegica će umjesto mene raditi skraćeno radno vrijeme od 9:30-17:00 tj. kada se ja vratim ja ću raditi isto tako dok nje nema. Po tome ispada da odrađujemo taj famozni godišnji. Zanima me ima li poslodavac na to pravo uzimati godišnji odmor pod izlikom lockdowna s time da informaciju da smo na godišnjem smo dobili telefonski bez ikakvog rješenja o godišnjem odmoru niti nas se je unaprijed obavijestilo o tome", postavila je pitanje čitateljica portal MojPosao.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, u trajanju od najmanje pet tjedana, propisuje hrvatski Zakon o radu.
U slučaju da poslodavac ne omogući radniku korištenje godišnjeg odmora, radnik takvog poslodavca može tužiti za naknadu štete te prijaviti nadležnom inspektoratu.
Međutim, raspored godišnjih odmora za radnike utvrđuje poslodavac sukladno članku 85., stavak 1. Zakona o radu. To znači da radnik ne može sam sebi odrediti raspored godišnjeg odmora kroz kalendarsku godinu, piše MojPosao.
Odricanje od prava na godišnji uz isplatu naknade
Pri određivanju rasporeda godišnjih odmora radnika poslodavac mora radniku najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja, a pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima, piše Mojposao.net.
Zanimljivo je spomenuti da se među najteže prekršaje poslodavca, između ostalog, ubraja ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Za takav prekršaj predviđena je novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca kao pravnu osobu.
