O energentima i dogovoru iz Bruxellesa o kupnji američkog plina u studija RTL-a Danas govorio je energetski stručnjak Davor Štern.
Odmah je na početku prokomentirao može li američki plin spasiti Europu i hoće li nam on biti skuplji nego ruski.
„Bit će skuplji. A hoće li spasiti Europu, bojim se da neće. On će olakšati situaciju jer 15 milijardi kubika za koje se najavljuje da će za iduću zimu biti spremno, bojim se da neće biti dovoljno. Ako dođe do potpune obustave plina iz Rusije, to će biti daleko premalo. A ovo što se najavljuje do 2030. godine, 50 milijardi, to je već realno međutim činjenica je da Amerikanci nemaju gotove luke za isporuku LNG-a niti Europa ima gotove luke za prijem LNG-a, osim Hrvatske“, kazao je Štern.
Upitan je je li moguće riješiti se ovisnosti o ruskom gorivu i ima li Europa alternativu.
„Sve se može riješiti, ali pitanje je po kojoj cijeni. Cijena LNG-a će biti izuzetno visoka. Nastat će takmičenje između Europe i Dalekog istoka tko će prvi doći do LNG-a. Ovih 15 milijardi LNG-a koje je Biden obećao su već u funkciji LNG-a koji se već isporučuje iz Rusije. On isporučuje prema Europi i Dalekom istoku 15 milijardi kubika. Prema tome to je vrlo teško reći ali moramo voditi računa da moramo osigurati sve količine plina koje imamo u Hrvatskoj i osigurati besprijekoran rad LNG terminala na Omišlju jer je on tako dizajniran da su mu kapaciteti ograničeni pogotovo zato jer smo već neke kapacitete prolaznosti kroz njega već prodali Mađarskoj tvrtki“, poručio je.
Kazao je da ne može reći koliko će točno plin biti skuplji za Hrvatsku.
„LNG mora biti skuplji od prirodnog plina jer je to prirodni plin koji prolazi funkcije ukapljivanja, prijevoza, uplinjavanja. Osim toga on dolazi iz Amerike, on mora biti skuplji to je skup put. Nema toliko brodova koji bi mogli prevesti toliko LNG-a. Sve to skupa pokazuje dobru volju međutim ne znam kako će se Rusi ponašati. Ja kažem ja više ne idem u vaš dućan, onda ćete vi meni sutra reći nemoj više ni doći“, kazao je Štern.
Osvrnuo se i na zahtjev Rusa za plaćanjem plina i nafte u rubljima i znači li to kraj isporuke prema Europi.
„Ne bi trebalo. Mi zaboravljamo da smo mi prije 30 godina plaćali plin u rubljima. Mi smo imali s Rusijom robne liste po kojima su se nafta i plin obračunavali u rubljima. To jest rubalj je bio unutarnja obračunska jedinica, mi smo imali kliring koji je bio između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza i ostalih zemalja istočnog bloka i to je savršeno funkcioniralo. Prema tome ako smo pametni, a mislim da jesmo, već sad moramo razmišljati što će biti ako dođe do plaćanja plina u rubljima pa ćemo mi njima za rublje prodavati one robe koje nisu pod sankcijama i tako ćemo se mi na neki način izvući iz ove situacije“, objasnio je.
„Naše je da se naši interesi brane u Europi i naši eurozastupnici. Nismo sami, tu je Mađarska, Češka, Slovačka. Mislim da se moramo za to potruditi. I te zemlje su živjele u tom sustavu. Prema tome, mi smo to imali, mi smo to radili i mi to možemo ponovo pokrenuti jasno uz dogovor s Europskom unijom“, dodaje Štern.
Rastu li cijene plina?
„Cijena ne pada, cijena nafte raste. Već se nadzire nedostatak dizela u Europi. Naime, mi zaboravljamo da je Rusija dizala svoje rafinerijske kapacitete upravo zato da ne prodaje sirovu naftu, nego prodaje prerađevine i kroz to je Europa smanjivala svoje kapacitete. Iran bi nas mogao spasiti međutim isto tako kapaciteti su ograničeni. Nafta nije vodovod da ga možete otvoriti i zatvoriti. Prethodno tome, povećavanju proizvodnje mora se izvršiti puno tehničkih radnji. Moramo biti spremni da će biti poteškoća. Opet i tu imamo domaću naftu. Jedino apeliram da se riječka rafinerija što prije puti u pogon jer će biti nezgodno ako uđemo u turističku sezonu u takvim uvjetima bez da riječka rafinerija radi punim pogonom“, zaključio je Štern.
