Predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić i dalje je ogorčena na Facebook zbog blokiranja profila na kojima se govori o Hrvatima iz BiH koje je Haaškki sud prošli tjedan osudio za ratni zločin.
"Takvo jednostrano blokiranje tisuća ljudi, intelektualaca, svjedoka zločina, portala, stranica, zaustavljanje iznošenja povijesnih činjenica i stavova nasilno je upravljanje društvenom raspravom i nedopustivo je u državama koje sebe smatraju slobodnima", tvrdi Markić te ističe kako Hrvatska ima na raspolaganju iste mehanizme i odgovornost štititi ustavna i temeljna ljudska prava svojih građana, kao Njemačka – koja je osigurala da se Facebook drži njemačkih zakona te mu je čak odredilavisoke novčane kazne ako to ne čini. Upravo stoga, veli, obratila se za reakciju državnom vrhu.
Govoreći za Večernji list odgovorila je na pitanje i što ako objave kojima se podržava pokojni general Praljak vrijeđeju žrtve logora u Herceg-Bosni ističući kako "svaka žrtva zločina zaslužuje pravdu baš kao i svaki lažno optužen čovjek, narod ili država".
Trgovina Plenkovića i HNS-a
Osvrćući se na prijetnje političarima i novinarima koji kritiziraju Praljka i nekadašnju politiku Hrvatske prema BiH rekla je: "Rado bih da se napokon standardizira pojam 'ozbiljne prijetnje'. Naime, kad se mailom šalju uvrede i prijetnje smrću meni i kolegama iz udruge U ime obitelji ili kad iz udruga koje se, tobože, bave ljudskim pravima traže da se zabrane medijski nastupi osobama s čijim se vrijednostima oni ne slažu – kao što je gospođa Benčić, u maniri pravog demokrata, tražila za mene – onda se to tumači kao 'sloboda govora kojoj su izložene javne osobe'. A kad se iste takve uvrede i prijetnje mailom upute nekom drugom – onda naglo postanu ozbiljne prijetnje. Ja sam za strogo sankcioniranje uvreda i prijetnji. Bez obzira na to tko ih upućuje i kome su upućene. Ali, očekujem iste kriterije za sve. Na žalost, oni koji bi trebali postavljati standarde predvode u manipulacijama."
Govoreći o izbacivanju dijelova antidiskriminacijskog plana koji je Vlada donijela prošli tjedan, a u kojem je snažnije naglašena uloga građanskog odgoja, prava LGTB osoba te se pominju pojmovi “rod”, “rodne manjine” i “rodni identitet”, Markić je rekla da ako Vlada "nije prihvatila mjere koje se tiču dokazane diskriminacije brojnih hrvatskih građana nauštrb mjera koje donose kako ih ne bi kritizirale i napadale radikalne, ideološke skupine, onda je to velika šteta i mogu samo pretpostaviti da se radi o političkoj trgovini premijera Plenkovića i HNS-a."
Pitanje Istanbulske konvencije
Markić je pojasnila i zašto se protive Istanbulskoj konvenciji. "Istanbulska konvencija ima pozitivni dio, koji se odnosi na zaštitu žrtava nasilja, i negativni, koji pod krinkom zaštite žena i djece nameće neznanstvenu rodnu ideologiju. U srpnju je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji usklađen s odredbama konvencije koje se odnose na zaštitu žrtava nasilja. Dakle, pozitivni dio konvencije je već u primjeni. Istanbulska konvencija je prvi međunarodno obvezujući dokument u koji je unesen pojam rod te se nameće svim zakonima države koja je ratificira, a njegovu primjenu nadzire odbor koji je osnovala Istanbulska konvencija. U nekim državama već sada djecu u vrtićima i osnovnim školama podučavaju da muškarac i žena nisu definirani spolom, već da su “muškarac” i “žena” svi oni koji se poistovjećuju s tim terminima, bez obzira na svoj spol, kao što kaže konvencija. Istraživanja pokazuju da je mali, ali nama važan, broj djece i adolescenata koji razvijaju poremećaj rodnog identiteta tijekom normalnih procesa sazrijevanja te da kod njih u iznimno visokom postotku poremećaj prolazi sazrijevanjem bez ikakvih intervencija, zapitajmo se kakve učinke na tu djecu ima nametanje rodne ideologije i neznanstveno relativiziranje biološkog spola i identiteta vezanog uz njega. Upravo zbog rodne ideologije, konvenciju nije ratificiralo oko pola država članica EU i Vijeća Europe. U Slovačkoj je lijeva, socijaldemokratska vlada koju vodi sestrinska stranka SDP-a prije nekoliko mjeseci odustala od ratifikacije upravo zbog nametanja rodne ideologije. Više država koje su ratificirale konvenciju sad razmatraju pravne članke prema kojima mogu izići iz nje", kazala je za Večernji list.
