Zdravstveni sustavi odgovorni su za 4,5 posto emisija CO2, što je više od brodogradnje ili zrakoplovstva. Ako se takvi trendovi nastave, predviđa se da će zdravstveni sektor generirati čak 6 trilijuna tona CO2 do 2050. godine!
Procjenjuje se da se svake godine razini svijeta samo zbog hlađenja bolnica proizvode ista količina CO2 što to proizvede 110 termoelektrana na ugljen, a i potrošnja energije duž opskrbnog lanca u zdravstvu čini lavovski udio u emisiji CO2.
Podaci su to HealtHuba-a koji je nedavno u Zagrebu okupio stručnjake za zelenu transformaciju i održivot summitu "Zeleno zdravstvo na horizontu".
Prevelike bočice i pakiranja lijekova
"Svake godine odbacuju se lijekovi vrijedni milijarde USD jer su pakirani u bočice veće od onoga što je potrebno za jednog pacijenta, što dovodi do nepotrebnog rasipanja resursa te povećane troškove za skladištenje ostataka. Potrošnja predmeta za jednokratnu upotrebu postala je posebno aktualna tijekom pandemije COVID-19, uz procjenu da se tijekom prvih 20 mjeseci pandemije proizvelo 187.000 tona zaštitne odjeće i 144.000 tona dodatnog otpada tijekom cijepljenja (uključujući štrcaljke i igle), naglašavajući hitnu potrebu da zdravstveni sustavi globalno preispitaju kako se upravlja medicinskim otpadom", donosi HealthHub.
Zanimljiv je i podatak da jedan bolnički krevet stvara ooko 13 kg otpada svaki dan. "Sav se taj otpad uklanja izvan zgrade bolnica. To uključuje ne samo tradicionalni otpad, već i medicinski, radioaktivni i kemijski otpad, što zahtijeva sustavno i organizirano promišljanje o ekološki osviještenom zdravstvu", navode iz HealthHuba.
Na summitu je sudjelovala i Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je kao delegat ministra Davora Filipovića, koja je istaknula kontinuirane napore da Hrvatska kroz sve politike i resore promiče europsko „zeleno“ vizionarstvo i provođenje misije Green Deal-a na dobrobit zdravlja svih građana.
Koliko je važno ostvariti konstruktivni javno-privatni dijalog svih dionika u zelenoj transformaciji zdravstva, posebice kada inovativna med-tech industrija već dugi niz godina razvija „zelena“ rješenja, naglasio je Miroslav Šaban, voditelj javnih poslova za Srednju i Istočnu Europu Philipsa.
"Potrebno je kontinuirano osvještavati o ovom problemu te zajednički raditi na dosljednoj zelenoj transformaciji zdravstva. Philipsovo izvješće Future Health Index istraživalo je pitanja održivog zdravstvenog sustava i zelene transformacije u sektoru u kojem su zdravstveni manageri podijelili svojemišljenje o ovoj tematici", rekao je Šaban.
Da ova tema zanima sve više ljudi i u samom zdravstvenom sustavu, govori i podatak iz Poljske gdje se za ovu temu ranije zanimalo samo dva posto zdravstvenih managera. "U samo godinu dana njihov interes porastao je na više od 30 posto što ukazuje kako se svijest zdravstvenog leadershipa mijenja u pravom smjeru na dobrobit zdravog i održivog zdravstva", istaknuo je Šaban.
Upravo je Poljska na Summitu prikazana kao primjer izvrsnosti unutar Međunarodne bolničke federacije, obzirom da Poljska federacija bolnica ima delegiranog tzv. Chief Sustainability Officera, Michała P. Dybowskog, koji je predstavio inspirativne aktivnosti njihovih bolnica prema zelenoj i održivoj transformaciji.
Na ovu važnu temu osvrnula se i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac: "Zdravstveni turizam vidimo kao jedan od glavnih pokretača razvoja cjelogodišnjeg turizma u budućnosti te smo upravo zato zdravstveni turizam istaknuli u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine potičući zelene i digitalne projekte kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka."
Na Summit-u su predstavljeni inspirativni primjeri iz Hrvatske koji su dobar primjer suradnje s Ministarstvom zdravstva i lokalnim zajednicama, te daju vjetar u leđa svim zdravstvenim ustanovama da kreiraju zelene projekte.
Ratko Vuković, ravnatelj Daruvarskih toplica predstavio je „zeleni i digitalni“ projekt vrijedan 17 milijuna EUR-a za unaprjeđenje usluga u zdravstvenom turizmu, dok je Nikša Antica kroz primjere zelene javne nabave te projekata karlovačke, zadarske i zabočke bolnice (koje su osmislile projekte solarnih elektrana na krovu bolničkih zgrada) istaknuo doprinos zelenog promišljanja održivosti bolnica.
Wies van den Heijden iz Health Care Without Harm Europe (Bruxelles) koji su glavni pokretači trenda „zelenih zdravstvenih ustanova“ istaknula je: „Potencijal za zelenu transformaciju zdravstva je ogroman. Samo u Europi zdravstveni sektor zapošljava više od 21 milijun osoba te čini 10% BDP-a. Trenutno su naši zdravstveni sustavi pod sve većim pritiskom, kako stanovništvo stari, a utjecaji klimatskih promjena i pandemija rastu. U tom kontekstu dokazujemo da je moguće pružiti najvišu kvalitetu skrbi na način koji je ekološki i financijski održiv. Pokazujemo kako možemo transformirati zdravstvenu skrb i zaštititi ljude i
naš planet. Svatko tko je povezan sa zdravstvenim sektorom ima ključnu ulogu.“
Marie-Sharmila Blandino, Onkološke platforme EFPIA-e na Summitu je ukazala kako liječenje raka, kao europski zdravstveno-politički prioritet možemo učiniti održivijim uz ublažavanje financijskog opterećenja za sustave.
"Možemo izgraditi ekološki održiviju budućnost kroz inovacije kako bismo bolje iskoristili svoje ljudske, materijalne i financijske resurse. Za to su hitno potrebna 'pametna' ulaganja u onkološku skrb kako bi se smanjili zahtjevi zdravstvenih sustava te poboljšala dostupnost", rekla je Marie-Sharmila Blandino.
Bolnica, Ilustracija
Kao vrlo važno istaknuto je pitanje vrednovanja zelenih i održivih tehnologija na razini zdravstvenih ustanova kroz poticanje zelene javne nabave, pri čemu su se istaknule preporuke o važnosti smanjenja stakleničkih plinova, cirkularnost (koncept kružne ekonomije), transparentnost o ekološkom dizajnu, digitalizacija kao dio poboljšanja dekarbonizacije i dematerijalizacije te društveni utjecaj.
Također je prikazano inovativno hrvatsko rješenje Nobula Case i njegov potencijal simulacije zdravstvenih politika i zelene transformacije zdravstvenih ustanova uz pomoć AI tehnologije Konferenciji su prisustvovali brojni stručnjaci i institucije, predstavnici Europske komisije, suradnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Health Care without Harm Europe, Partnership for Health System Sustainability and Resilience (u suradnji s London School of Economics), Poljska federacija bolnica, EFPIA (Udruženje inovativnih proizvođača lijekova iz Bruxellesa), Centar za inovacije u medicine INOMED (Rumunjska), te dionici inovativne medtech zdravstvene industrije Philips, Microsoft, Confiva i Dedal.
