Ledene oluje, tornada, požari, usred svibnja snijeg u Barceloni, jedan dan suše drugi dan poplave u Italiji. Da. To nema veze s nama. "I nema razloga za brigu":
Malo više kiše i poplave u svibnju? Ma to je normalno. Suša i ekstremne temperature? Pa ljeto je! Klimatske promjene? Ma kakvi, nas se to ne tiče, kod nas toga nema, neki tamo znanstvenici pretjeruju, ljudi nisu uzrok tome.
Možda bi se skeptici predomislili da znaju da je baš Hrvatska jedna od tri europske zemlje kojoj klima najviše utječe na BDP.
Sanacije poplava, štete na kućama, štete u poljoprivredi - sve to košta desetke milijuna eura na godinu.
Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu primjećuje: "Ajde, zapitajte se kada ste posljednji put vidjeli veliki snijeg u Zagrebu? Kada je bila Snježna Kraljica po zimi, a da je bilo snijega na Sljemenu?".
Meteorologinja RTL-a Damjana Ćurkov Majaroš otkriva nam svoja iskustva: "Znam čuti: 'Pa vi kažete da nam globalno zatopljenje stiže, a kako je onda svibanj ovako hladan, zašto smo u dugim rukavima u svibnju? Ali, baš to su klimatske promjene - nagle i česte promjene vremena. Iz jednog ekstrema idemo u drugi ekstrem."
Teorije zavjere zadnjih godina sve su aktivnije na društvenim mrežama.
Jedna kaže da su "klimatske promjene rezultat su tajnih vladinih eksperimenata, a vlade nas truju kemikalijama koje puštaju zrakoplovima u atmosferu."
Druga pak veli da su "klimatske promjene su preuveličane,a da ih ne uzrokuju ljudi".
Iako čak 11 tisuća znanstvenika iz 150 zemalja vjeruje da možemo proglasiti klimatsko izvanredno stanje.
Treća teorija kaže da nam stiže klimatski lockdown. Vožnja gradom biciklom, a ne autom kako bismo smanjili emisije štetnih plinova - zapravo je agenda s kojom nas vlasti žele strpati i kontrolirati u klimatskom lockdownu.
Velimir Grgić autor je knjige Teorije zavjera 21. stoljeća i kaže: "To više nije priča o klimi, nego više o politici, kao i kod svake druge zavjere tog tipa. Riječ je o svrstavanju ljudi u određeni čopor koji su odabrali i sad sukladno tom čoporu moraš odabrati stranu - vjeruješ ili ne vjeruješ. Ljudi imaju potrebe imati mišljenje o svemu i pokazati da imaju znanje o svemu iako ono dolazi s jednog YouTube videa."
Oni koji su prošli više od YouTube videa, njima se sve manje vjeruje. Posebno na Twitteru.
Evo kako to izgleda u brojkama. Godine 2020. bilo 220 tisuća tvitova klimatskih skeptika, sljedeće godine tri puta više, a prošle godine 850 tisuća. Vjeruje se da su mnogi plaćeni profili i botovi koji Twitter pumpaju takvim sadržajem.
Damjana Ćurkov Majaroš kaže: "Mislim da je problem s klimatskim promjenama zato što mi svi možemo nešto učiniti, a ljudi ne vole kada se direktno prozove njih i kada svi možemo nešto napraviti."
I zato je krenula mržnja prema znanstvenicima. Čak njih 73 posto barem jednom mjesečno doživi online maltretiranja.
"Sramite se, radite problem oko ružnog vremena, glupi klimatski aktivisti najveći su problem, lažete i nemate dokaze. Profesor s PMF-a kaže nam da čak i kada pokažete dokaze, tablice, grafove - svejedno ste lažljivac.
Petar Kružić pak smatra: "Svako ima pravo na svoje mišljenje da. Ali, nekad imate ljude koji su u znanosti cijenjeni, i mi imamo takve ljude, znanstvenike koji govore suprotno od onog što je dokazano i što je istina - i onda vam je dovoljan jedan posto tih ljudi da preokrenu mišljenje cijelog puka. "
Da. I to je demokracija, a ona se nažalost često rimuje s manipulacija. Čije posljedice na kraju svi skupo plaćamo.
