Neki općinski prekršajni sudovi, poput onoga u Makarskoj, tretirali su ga kao prekršaj remećenja javnog reda i mira i počinitelje osuđivali na novčane kazne. Drugi općinski prekršajni sudovi, poput onoga u Slunju i Šibeniku, za to su djelo izricali oslobađajuće presude, navodi Jutarnji list.
Za prekršaje remećenja javnog reda i mira predviđena je kazna do mjesec dana zatvora ili prilično skromna novčana kazna od 50 do 300 njemačkih maraka.
Dosljednu i jasnu praksu osuđivanja poklika "Za dom spremni" kao zakonom nedopuštenog sve do slučaja Thompson imao je Visoki prekršajni sud. U studenome prošle godine tročlano vijeće Visokog prekršajnog suda u sastavu Anđa Ćorluka, predsjednica, i Ivana Mašić i Mirjana Margetić, članice, donijelo je presudu kojom su oslobodile Marka Perkovića Thompsona prekršajne odgovornosti za uzvikivanje toga poklika na početku pjesme "Bojna Čavoglave".
Odjel evidencije sudske prakse presudu je vratio spomenutom sudskom vijeću, uz upozorenje da je suprotna ranijoj praksi toga suda.
O presudi Thompsonu izjašnjavali su se 21. veljače ove godine svih devet sudaca Odjela za prekršaje protiv javnog reda i mira toga suda, ali su se podijelili i nisu uspjeli donijeti nikakvu odluku.
O sudbini Thompsonove presude krajem ožujka ove godine trebali su se izjasniti svi suci Visokog prekršajnog suda, ali je sjednica zbog pandemije odgođena i njezino održavanje još se čeka, donosi Jutarnji list.
