U nadležnom Ministarstvu gospodarstva ne otkrivaju hoće li uredbe biti pripremljene na vrijeme, no kako se može čuti unutar radne skupine koja na mjerama radi, rokovi se najvjerojatnije neće stići uhvatiti. Uđemo li u EU bez definiranog energetskog siromaštva i mjera pomoći, državu će se moći i tužiti zbog nepoštivanja zadanih nam europskih direktiva.
Prema uvriježenoj europskoj definiciji, energetski siromašno kućanstvo je ono koje za osnovne, adekvatne energetske potrebe, dakle električnu energiju i grijanje, mora izdvojiti više od 10 posto svojih primanja. U Europi je energetski siromašan već svaki sedmi stanovnik, pri čemu je najgore u Bugarskoj, u kojoj si čak 65 posto bugarskih kućanstava ne može priuštiti adekvatnu količinu grijanja zimi, jednako tako 25 posto Poljaka, 10 posto Talijana, 15 posto Mađara. Mnoge države u Europi imaju fond za energetski siromašne, bez obzira primaju li socijalnu pomoć ili ne. Naše će se mjere, po svemu sudeći, odnositi samo na primatelje socijalne pomoći, ne i na ostale energetski siromašne, poput umirovljeničkih kućanstava, samačkih umirovljeničkih, nezaposlenih i tako redom.
Vlada će odrediti što je energetsko siromaštvo
Kako je za sada poznato, Energetski institut 'Hrvoje Požar' radi na formulama za izračunavanje energetskog minimuma potrebnog kućanstvu, ovisno o podneblju u kojem se nalazi, vrsti i količini grijanja, o kvadraturi prostora, broju ukućana i tako redom. Kad ti energetski minimumi budu definirani, Vlada treba donijeti uredbu o tome što je energetski siromašno kućanstvo – primjerice, ukoliko više od 10 ili 15 posto svojih primanja troši na podmirenje energetskog minimuma. Vlada uredbom odrediti treba i kako će se tim kućanstvima pomagati. Kako se prvotno planiralo, energetski siromašnim kućanstvom trebalo se prozvati svako kućanstvo ispod granice siromaštva, no kako država novca za to nema, energetski siromašne ograničit će se na oko 120.000 primatelja socijalne pomoći, iako ni u toj bazi podatka još uvijek nije uveden red.
Tužba državi zbog nepoštivanja direktive EU-a
Kako odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva, mjere pomoći provodit će se preko centara za socijalnu skrb na lokalnom nivou, koji će izdavati rješenja i, umjesto korisnika socijalne pomoći, opskrbljivačima plaćati naknadu za utrošenu energiju. Drugim riječima, korisnici socijalne pomoći neće na ruke dobivati novac za podmirenje osnovnih energetskih troškova, nego će dio tih troškova direktno na račun HEP-a, opskrbljivača plinom, toplinskom energijom i tako dalje, stavljati nadležni Centar za socijalnu skrb, piše Novi list.
Uredbe će, kažu u Ministarstvu gospodarstva, biti ugrađene u novi Zakon o socijalnoj skrbi. Kad će se to dogoditi, ne napominju, no kako se može čuti od ljudi unutar radne skupine koja na ovim mjerama radi, tog zakona neće biti prije jeseni, štoviše, do kraja ove godine, pri čemu u proračunu za ovu godinu novca za energetski siromašna kućanstva ni nema. Uđemo li u EU bez definiranog energetskog siromaštva i mjera pomoći, oštećeni će, ili udruge, bilo koja organizacija, umjesto njih moći tužiti državu zbog nepoštivanja prava iz direktive EU-a.
