Cijela finska Vlada podnijela je ostavku jer nije provela reformu zdravstva koju je obećala. Doduše, parlamentarni izbori su za mjesec dana, a Vlada će do tada nastaviti raditi kao privremena.
Provjerili smo što je napravljeno u sklopu reforme hrvatskog zdravstva te imaju li se razloga i hrvatski čelnici ugledati na finske kolege.
Čak 20 godina dug pokušaj provedbe zdravstvene reforme završio je u Finskoj posramljenim i potištenim premijerom. "Ovo je veliko razočaranje. Iako smo doista dali sve od sebe, isteklo nam je vrijeme u parlamentu", rekao je finski premijer Juha Sipilä.
Finski scenarij u Hrvatskoj je nezamisliv
U Hrvatskoj je ovakav scenarij nezamisliv. Unatoč učestalom zazivanju oporbe i građana za ostavkama premijera i raznih ministara, a najčešće onog u čijem resoru nije bilo velikih promjena, ali jest velikih problema.
"Sustav nisam postavio ja, sustav je takav kakav imamo. Zakoni i promjene se ne donose brzo. Oni se ne donose brzo, mi smo u pripremi", kaže hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Ovo što je do sada učinjeno, potaknuto je pojedinačnim tragičnim slučajevima poput smrti mladića u Zaprešiću i dječaka u Metkoviću. "Gabrijel ako možeš izdrži, ako ne možeš majka se na tebe neće ljutit", bila je zdanja poruka koju je majka Ivana Bebić poslala svom Gabrijelu. "Tu su mu iz očiju suze krenule. To je zadnji doticaj mog djeteta", nastavila je svoju priču.
"I prije te nesreće smo prepoznali da dolina Neretve na određeni način mjesto, odnosno dio Hrvatske koji treba mijenjati. I na tom tragu mijenjan je Zakon o zdravstvenoj zaštiti po kojemu se ide u integraciju Hitne koja bi trebala biti bolja", kazao je o tom slučaju Kujundžić.
Liste čekanja sve dulje, dugovi bolnica sve veći...
I to je jedina reforma, drugih nema, smatraju u Hrvatskom liječničkom sindikatu. "Prije nego što počnemo s reformama u hrvatskom zdravstvu treba osigurat uvjete za ostanak liječnika, za ostanak medicinskih sestara, za popunjavanje praznih radnih mjesta, a prva mjera u tome bi trebalo ukinuti zabranu zapošljavanja u zdravstvu, to je prvo", kazala je Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskoga liječničkog sindikata.
Jer oni koji su ostali moraju raditi više, imaju niske plaće, ne isplaćuju im se ni primjereni dodaci za rad pa masovno tuže državu. Liste čekanja sve su dulje, dugovi bolnica sve veći. Bolničke zgrade u prosjeku su stare stotinjak godina. Ministar i tu najavljuje promjene.
"Neke bolnice su već počele zanavljati, neke su gotove, neke u fazu tek ulaze tako da taj proces se kontinuirano nastavlja", kaže Kujundžić.
Kao i onaj pretvaranja nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu u nedosanjanu nacionalnu dječju bolnicu. Ministar nam je potvrdio - projekt će se sigurno realizirati, a sve još stoji jer se čekaju europski fondovi. Zadovoljan je prioritetnim listama čekanja i funkcionalnim spajanjem bolnica, a kada bi se ostavkama rješavali problemi, on bi ju, kaže, davao svakoga dana.
