U četvrtak oko 11 sati otok Krk pogodio je potres magnitude 4,8 s epicentrom u Baščanskoj Dragi. Seizmološka služba pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu objavila je preliminarne podatke o potresu. Kažu da se osjetio na širem području Kvarnera, Istre i riječkog zaleđa, jugozapadne Slovenije, u južnoj Austriji, južnoj Njemačkoj, južnoj Mađarskoj, te u Bosni i Hercegovini do Banje Luke, Zenice i Sarajeva, kao i u Italiji.
Potres je imao plitko žarište
Žarište potresa bilo je plitko na dubini između 8 i 10 kilometara. Nakon njega uslijedio je niz slabijih potresa od kojih je najjači bio lokalne magnitude 2,7. Dogodila su se još tri potresa magnituda između 2,0 i 3,0 te 20 potresa magnituda između 1,0 i 2,0. Ovakvo ponašanje potresa – pojava naknadnih potresa koji su magnitudom slabiji od glavnog potresa – je očekivano i uobičajeno te se može očekivati pojačana seizmička aktivnost u okolici epicentra glavnog potresa u sljedećih nekoliko tjedana ili čak mjeseci - navode u Seizmološkoj službi.
Područje Hrvatskog primorja nalazi se na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Tijekom pomicanja Jadranske mikroploče prema sjeveroistoku i u sudaru s Europskom pločom, izdigli su se Dinaridi na sjeveroistoku i Alpe na sjeveru. Procijenjene vrijednosti konvergentnog kretanja Jadranske mikroploče u odnosu na Euroazijsku ploču su u rasponu od 0,5 na sjeverozapadu do 4,5 mm/god na jugoistoku. U Hrvatskom primorju najznačajnija je rasjedna zona Ilirska Bistrica – Rijeka – Vinodol – Senj. Potresi na tom složenom sustavu uglavnom su uzrokovani reversnim rasjednima, pružanja sjeverozapad–jugoistok, sa žarištima potresa dubine do 20 kilometara. U ovom području, gdje je konvergencija Jadranske mikroploče prema Euroaziji s proračunatim vrijednostima između 3 i 3,5 mm/god. režim tektonske napetosti pretežito je transpresijski, s P-osi pružanja S – J i SI – JZ. Ta se napetost većinom oslobađa po seizmogenim rasjedima s desnim pomakom po pružanju SZ – JI, lokalno i u kombinaciji s reversnim rasjedima dinaridskog, ali i okomitog pružanja.
Posljednji veliki potres na Kvarneru dogodio se 1916.
U epicentralnom području Hrvatskog primorja potresi su koncentrirani u relativno uskom, priobalnom pojasu koji se pruža otprilike od Ilirske Bistrice u Sloveniji do Senja u duljini oko 100 kilometara. Najjači potresi u epicentralnom području Hrvatskog primorja i Kvarnera zabilježeni su 1750. god. kod Bakra, 1838. kod Rijeke i na Krku, 1870. kod Klane i 1916. u Vinodolu.
Godine 1750. dogodila se velika serija potresa u blizini Bakra. Najjači potres u tom nizu dogodio se 17. prosinca 1750., a do listopada 1754. u tom se području osjetilo i čulo oko 3000 potresa i tutnjava. Budući da se dogodilo nekoliko jakih potresa, nemoguće je razlučiti utjecaje pojedinih potresa na zgrade u pojedinim mjestima. Glavni potres napravio je mnogo štete u Rijeci, srušio ili teško oštetio crkvu u Grobniku, a kapele sv. Bartola u Cerniku, sv. Marine u Majuru i sv. Jeronima postale su ruševine. U Bakru je porušena župna crkva sv. Andrije apostola. Šteta od potresa bilo je i u Grižanama, a u susjednom Belgradu je crkva Gospe Snježne bila teško oštećena. Grad Rijeka bio je teško oštećen tako da su mnogi stanovnici Rijeke morali stanovati u daščarama podignutim na obali mora. Maksimalni intenzitet potresa procjenjuje se na VIII stupnjeva, a procijenjena magnituda glavnog potresa je 5,7. Prema najnovijim istraživanjima podataka o tom potresu epicentar se nalazio u neposrednoj blizini Bakra.
Padali dimnjaci, crkveni tornjevi, dogodio se cunami...
Serija potresa na Krku u kolovozu 1838. godine započela je prethodnim, slabim potresom 9. kolovoza. U noći s 9. na 10. kolovoz osjetilo se nekoliko jačih potresa, a najjači među njima dogodio se u 1:45. Glavni potres dogodio se 10. kolovoza u 19:30. Maksimalni intenzitet tog potresa iznosio je VII u mjestima Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Bakar i Kraljevica. U Bakru i Kraljevici srušeno je nekoliko dimnjaka, u Bakru se srušio crkveni toranj i oštetio nekoliko obližnjih kuća. U Rijeci je oštećen kaštel, nekoliko kuća, katedrala, kućna su zvona zvonila, a brodovi su se sudarali u luci. Mnogo je kuća u Omišlju pretrpilo štetu od potresa, kao i crkva i zvonik. Katedrala u Krku je ispucala. U Vrbniku su popucali zidovi na kućama. Župnik I. Randić opisao je kako se potres osjetio na brodu koji je bio na moru i na temelju tog opisa procijenjeno je da se dogodio tsunami intenziteta 2, odnosno 3 prema Sieberg-Ambraseys, odnosno Papadopoulos-Imamura ljestvici.
Potresi kod Klane 1870. godine
U području Klane godine 1870. dogodio se razoran potres, intenziteta u epicentru VIII stupnjeva. Seizmička aktivnost je započela 28. veljače i trajala je sve do 8. srpnja 1870. Najjači potres se dogodio 1. ožujka 1870. Tri minute prije devet sati navečer prema lokalnom vremenu. Iza tog potresa dogodila su se još dva vrlo jaka potresa, 10. i 11. svibnja. Oba su imala procijenjeni makroseizmički intenzitet VII stupnjeva. Od najjačeg (glavnog) potresa gotovo sve kuće u Klani su teško oštećene, ali sreća je da nije bilo poginulih. Valja znati da su te kuće bile tradicionalno građene (od nepovezanog kamena) i neotporne na jake potrese. Poznato je da su najviše stradale kuće koje su se nalazile na mlađem aluviju (dolina potoka Ričine), dok su kuće sagrađene na stjenovitom tlu znatno manje bile oštećene. Puno manje razaranja bilo je u selima okolo Klane. Izvor rijeke Rječine zatrpan je za glavnog potresa pa se više ne nalazi ispod brda Podjavorje već ispod brda Kičeja. Klana je tako teško stradala da su nakon potresa stanovnici spavali u štalama, a kuhali u vrtovima. Štete od tog potresa nisu primijećene samo u Klani i neposrednoj okolici već i u Karlovcu i Ljubljani (pukotine u zidovima, padali predmeti). Mjesecima iza ovog potresa trajala je pojačana seizmička aktivnost oko Klane.
Vinodolski potres 1916. godine
Od početka instrumentalnog mjerenja na našem području, što počinje postavljanjem seizmografa godine 1906. u Zagrebu, najjači zabilježeni potres u okolici Kvarnera dogodio se 12. ožujka 1916. oko 10 kilometara istočno od Novog Vinodolskog, lokalne magnitude 5,8. Budući da je intenzitet u epicentru bio VIII °MSC ljestvice, mnogo je bilo šteta u okolici, pa tako i u Grižanama gdje je prouzročio najveću štetu. U tom mjestu je oštećeno preko stotinu kuća od kojih je dvadesetak bilo u neupotrebljivom stanju. Iako manjeg razmjera, isti potres je prouzročio štete i u Triblju, Senju, Baškoj, Brinju, Fužinama, Liču, Vratima i Drežnici, dok se osjetio u Istri, Primorju, Karlovcu, Zagrebu i Sloveniji. Nakon njega, uslijedilo je mnogo slabijih naknadnih potresa, a najjači naknadni potres se dogodio 14. srpnja 1916. lokalne magnitude 5,4 koji se dogodio 12 km sjeverozapadno od glavnog potresa u ožujku. Više o tom potresu pročitajte ovdje.
Godine 1939. u mjesecu veljači dogodio se roj potresa na istočnom dijelu otoka Krka, između Dobrinja i Šila. U Dobrinju je bilo materijalnih šteta od ovih potresa. Dva najjača potresa magnitude 4,6 i 4,9 dogodila su se 5. veljače i 6. veljače , a intenziteta u epicentru ocijenjen je s I0 = VI – VII °MSK ljestvice.
Područje izražene potresne opasnosti
Karta potresne opasnosti (seizmičkog hazarda) prikazuje koliko je određeno područje izloženo opasnosti od potresa, a opisuje se kao vjerojatnost premašivanja odabranog parametra u zadanom vremenskom razdoblju. Karta koja je na snazi u Hrvatskoj napravljena je 2011. godine i izračunali su je seizmolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Jedna od izračunatih karti potresne opasnosti prikazuje najveću horizontalnu akceleraciju tla PGA (engl. peak ground acceleration; vršno ubrzanje tla) koje će se premašiti s vjerojatnošću od 10% u 50 godina (ili jednom u 475 godina). Svrha ovakvih procjena jest dati informaciju inženjerima, građevinarima i arhitektima, koju će uvažiti u projektiranju zgrada.
Područje gdje se danas (16. veljače 2023.) dogodio potres lokalne magnitude 4,8 nalazi se u području izražene potresne opasnosti na karti potresne opasnosti, a procijenjeno je da se može očekivati najveće ubrzanje tla između 0,22g i i 0,26g (g = 9,81 m/s2) jednom u bilo kojih 475 godina (ili s vjerojatnosti od 10 % u bilo kojih 50 godina). Treba napomenuti da su vrijednosti na karti dobivene za tzv. razinu osnovne stijene, pa zato ne uključuje utjecaj površinskih slojeva tala (npr. u dolinama riječni sedimenti) na amplifikaciju potresne trešnje koju valja procijeniti postupkom mikrozoniranja ili posebnim studijama prije projektiranja važnih objekata.
“U medijima se pojavila vijest da je potres kod Baške bio predviđen. Opet moramo naglasiti da potrese nije moguće predvidjeti. Primjerice u posljednjih 24 h na Zemlji se dogodilo više od 15 potresa magnitude usporedive ili veće od današnjeg potresa kod Baške”, poručuju iz Seizmološke službe.
