Danas je čak i običnim korisnicima interneta – a to je svaki korisnik pametnog telefona – jasno da je privatnost osobnih podataka na globalnoj mreži velikim dijelom ugrožena. Brojne reklame, koje iskaču dok pretražujemo društvene mreže ili gledamo YouTube, samo su vrh ledenog brijega privatnosti.
Gotovo svakodnevno svjedočimo novim vijestima o online prijevarama, krađi podataka i digitalnog identiteta, kako u svijetu, tako sve više i na Balkanu. Hrvatska se i sama uvjerila u to da čak ni državne baze podataka nisu izvan dosega hakera sredinom ove godine, kada je na udaru bio čak i HZZO. Sličan hakerski napad prije dvije godine pretrpjela je i Vlada Crne Gore, kao i njezine državne institucije.
Kako se zapravo zaštititi od hakera
Obični građani, korisnici interneta, računala, pametnih telefona i tableta zato se pitaju – ako se moja Vlada ne može uvijek zaštititi od napada hakera, kako da se onda ja zaštitim? Također, danas je vrlo čest slučaj da praktično svi ukućani imaju neki od uređaja koji se povezuje na internet – velika većina ima pametne telefone, dok su najmlađi vrlo često ispred računala, tableta ili smart TV-a. Tu su i sveprisutne društvene mreže, a neki korisnici idu čak dotle da praktično sve životne događaje objavljuju u obliku slika ili videa.
Stručnjaci savjetuju da je 'zdrav razum' najbolja zaštita na internetu. To, u praksi, znači da ne treba klikati na svaku reklamu koja vam 'iskoči', ma koliko primamljiva bila. Također, ne treba instalirati sve moguće aplikacije na uređaj, već samo one koje najčešće koristimo. Brojne aplikacije danas komuniciraju s internetom, čak i kada se telefon ne koristi (rade u pozadini), što je još jedan od sigurnosnih rizika. Uz sve ovo, većina ljudi danas isti račun na društvenim mrežama koristi na više uređaja – računalu, pametnom telefonu, smart TV-u, pa čak i na računalu na poslu, što otvara cijeli novi 'ograničeni' sigurnosni rizik, i za tvrtku i za zaposlenike.
Vjerojatno jedan od najvažnijih savjeta za korisnike pametnih telefona jest da se nikada (NIKADA) ne povezujete na otvorene WiFi mreže (mreže koje nemaju nikakvu šifru) na javnom mjestu, ma koliko to primamljivo bilo. Ovo je i jedan od najvećih rizika na internetu općenito, te način na koji se odvija većina hakerskih napada.
Hakeri vrebaju uvijek
Čak i ako javna WiFi mreža djeluje 'pouzdano', ona je također vidljiva širom interneta, te udaljeni hakeri mogu relativno lako na ovaj način 'zaraziti' uređaje različitim vrstama računalnih virusa. Kada ovako 'zaraženi' uređaj stigne u ured ili u stan, 'malware' virus na njemu odmah počinje tražiti druge uređaje na istoj mreži koje bi zarazio. Ovo se stručno naziva 'digitalni vektor prijenosa' i odgovoran je za gotovo polovicu svih velikih hakerskih napada o kojima slušamo u domaćim i svjetskim medijima.
Druga polovica napada obično je uzrokovana tzv. 'phishing' e-mail porukama. Dobivate e-mail, koji izgleda kao pravi e-mail vašeg poslodavca ili banke, koji u naslovu obično ima 'Važno, Bitno' te u samom e-mailu iz raznih razloga traži da kliknete na link i unesete svoje korisničke podatke.
3. Mega kompjuterski virus isključuje internet: Što će se dogoditi: Hakeri bi pustili virus namijenjen uništavanju internetske infrastrukture jedne ili više zemalja. Veze između poslužitelja koji čine web bi bile uništene, ostavljajući digitalne podatke skrivene na nedostupnom mjestu. Kako preživjeti: Napravite sigurnosnu kopiju podataka na lokalnim diskovima i nastavite koristiti sigurnosne protokole. Internet se sastoji od toliko ljudi i poslužitelja da ga je gotovo nemoguće potpuno isključiti na dulje vrijeme. Također pogledajte darknet. Izrađen je na rupama i skrivenim stranicama koje se ne mogu pronaći na normalnim internetskim tražilicama ili alatima.
Takvi e-mailovi su, naravno, lažni, a same stranice na koje vas šalju toliko su vjerno izrađene da budu točna kopija pravih korporativnih ili bankovnih stranica, čak i do vrlo slične domene u samoj internetskoj adresi. Nažalost, nakon što korisnik klikne na link ili (rjeđe) preuzme zaraženi PDF ili Word dokument, računalo je obično već zaraženo (a često i cijela mreža na kojoj se nalazi), te hakeri imaju 'otvorena vrata' za svoje daljnje napade.
Koliko 'phishing' napadi mogu biti sofisticirani, pokazuje i to što se od njih u potpunosti ne mogu zaštititi čak ni državne agencije u SAD-u i Velikoj Britaniji. Broj takvih napada na državne službe, agencije i web stranice javnih službi povećao se za gotovo 30 posto u protekloj godini, a američka agencija za kibernetičku sigurnost CISA čak ima i čitav set pravila kako bi se takvi napadi spriječili u budućnosti unutar američkih federalnih agencija.
Cijeli novi sustav za sigurnost
Ipak, računalni virusi i hakerske tehnike posljednjih su godina postali toliko napredni da čak ni najbolji stručnjaci za kibernetičku sigurnost ne mogu biti u potpunosti sigurni. Neki od novijih virusa napadaju tzv. 'Boot ROM', softver na matičnoj ploči računala (tekst koji se kratko prikaže kada uključite računalo), a koji se pokreće prije samog operativnog sustava. Na taj način, virus ostaje u memoriji računala, bez obzira koliko se puta on reinstalira novom verzijom operativnog sustava, pa čak iako se postave novi SSD ili tvrdi disk, te nova memorija.
Jedno od rješenja su tzv. 'self contained' operativni sustavi, kao što je Tails OS. Ovaj operativni sustav funkcionira kao 'cjelovita aplikacija' s USB flash pogona, tj. ništa se ne instalira na samo računalo. Tails OS temelji se na Linuxu, ali je daleko sigurniji od većine Linux distribucija.
Tails je akronim za 'The Amnesic Incognito Live System', a podešen je tako da nakon završetka rada i isključivanja automatski obriše sve podatke iz 'sesije', te čak i ako netko dođe u posjed samog računala i USB pogona, ne može doći do podataka niti do povijesti posjeta na internetu.
Iako Tails OS svakako nije savršen (npr. internetski davatelj usluga i dalje može vidjeti da se s određene fizičke IP adrese pristupa internetu), sami podaci koji se putem Tails OS šalju i primaju su u potpunosti šifrirani. Stručnjaci smatraju da je Tails OS (uz neke druge, poput Qubes OS-a) najbliže 'potpunoj sigurnosti' za obične korisnike.
POGLEDAJTE VIDEO CEZIH svako malo ne radi. Liječnici gube razumijevanje: 'Nadam se da nisu upali ruski hakeri u sustav'
