Od proljeća iduće godine na snagu stupaju nova pravila Europske unije zbog kojih ćemo dobiti više punionica za električne automobile. O tome razmišljala ekipa iz udruge Strujni krug, koja je i radila na novoj, takozvanoj AFIR regulativi. Njome se propisuje koliko koja članica Unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva. "To bi prema sadašnjim brojkama bilo 10 tisuća kilovata, odnosno 100-200 brzih punionica. Drugi cilj nam je jednako bitan, to je za prometnice poput naših autocesta, državnih cesta, glavnih prometnica diljem Europe, gdje se zahtjeva da se na svakih 60 km postavi određen broj punionica veće snage kako bi bila veća prohodnost na punionicama", objašnjava Tin Koren iz udruge Strujni krug, za RTL Danas.
Spore punionice
U Hrvatskoj imamo 950 javno dostupnih punionica s 1700 priključaka, reegistrirano je oko 6 tisuća električnih automobila, što znači da zapravo imamo dovoljno punionica za količinu automobila, ali su uglavnom spore. "Ono što mi doživljavamo, a to su punionice od 50 kW, kao brze, one to zapravo nisu, standard je europski i svjetski otišao puno dalje. Na iznad 100 kW, 150 kW, 180 kW, čak i 250 kW", tvrdi urednik auto-moto magazina Kristijan Tićak.
Glavna zapreka je cijena, ali i doseg
Glavna zapreka širem korištenju električnih vozila je cijena, ali i doseg. Putujete li tako od Zagreba do Splita prosječnim električnim automobilom, morat ćete napraviti jednu pauzu za punjenje u trajanju od 15-20 minuta. Ako imate bolji automobil, s većom baterijom cijela dionica se može odvoziti bez stajanja. "Cijena struje, ako punimo kod kuće, nam značajno snižava troškove tog automobila, to može biti 5, 6, 7 puta jeftinije od toga da se vozimo na benzin ili na dizel. Međutim ako koristimo brze punionice, kao što ih imamo u gradu ili na autocesti, tada ta računica pada u vodu", zaključuje urednik auto-moto magazina Kristijan Tićak.
