Pandemija koronavirusa promijenila je način života, zabranjena su druženja, aktivnosti u kojima su ljudi u slobodno vrijeme uživali, a preporučuje se ostanak kod kuće; oboljelima i samoizolacija. U Zagrebu je situacija pogoršana i nedavnim potresom koji je iza sebe ostavio veliku materijalnu štetu i brojne obitelji bez doma. Utjecalo je to na psihičko zdravlje brojnih građana, a pogotovo onih koji su već ranije imali zdravstvenih problema.
Psihijatar iz KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, docent doktor Ante Silić, za Jutarnji je progovorio o tome kako su koronakriza i potres utjecali na psihičko zdravlje već oboljelih ljudi te na što treba obratiti pozornost. Naglasio je kako je važno redovito uzimanje propisane terapije i telefonski kontakt sa psihijatrom. Istaknuo je i kako se neće svima pogoršati stanje.
"Iako je teško generalizirati, u akutnoj situaciji brže će reagirati ljudi koji su ranije bili zdravi. Tko je ranije dijagnosticiran, reagirat će, ponekad s odgodom. Bio sam dežuran kad je bio potres, morali smo evakuirati odjel dok statičari nisu rekli da je zgrada sigurna. U usporedbi s pacijentima s drugih odjela, naši pacijenti su bili daleko kompenziraniji i konstruktivniji, pomagali su", rekao je doktor Silić.
Stalno pod stresom
Ističe kako je moguće da dio ljudi, s primjerice dijagnosticiranim PTSP-om, nije reagirao na potres, jer se radi o osobama koje su stalno u stanju povišenog stresa i kortizola. Naglasio je i kako se simptomi mogu pojaviti nakon nekog vremena od proživljene traume.
"Psihijatrija jasno definira PTSP, posttraumatski stresni poremećaj. On se može javiti nakon situacija neposredne ugroze života osobe ili nekoga u njenoj neposrednoj blizini, kao što je to bilo u slučaju potresa. Ako čovjek reagira u roku od par dana, pa čak i tjedana, ako njegova reakcija s različitim mehanizmima nošenja sa stresom - bilo to spavanje, alkohol, trzanje na najmanji zvuk ili vibraciju, neki drugi ventil - nakon nekog vremena prođe, to zovemo akutnom stresnom reakcijom. No, ako ne prođe, to se kvalificira kao poremećaj prilagodbe, a ako bi problemi potrajali dulje od šest mjeseci, to bi se moglo razviti u PTSP. No često olako koristimo taj termin u svakodnevnom govoru. Nitko od nas ni teoretski danas ne može biti u PTSP-u od potresa, prošlo je premalo vremena", smatra doktor.
Silić govori kako neki pacijenti nakon potresa opisuju olakšanje svoga stanja, jer su dobili potvrdu da su bili u pravu što su se tjeskobno osjećali. No, nakupljanje trauma bi im dugoročno moglo pogoršati zdravstveno stanje: "Nemamo puno iskustva s ljudima koji imaju 'dva PTSP-a', da je netko iskusio i ratnu traumu, i koronu, i potres. No, nažalost, sada ćemo doznati", kaže psihijatar.
Prilika za napredak
Mnoge ljude su potres i koronakriza vratili u devedesete. Skrivanje u kućama, redovi za hranu, uništene građevine... Sve bi to moglo utjecati na ljude, ali ne nužno na negativan način. Silić kaže kako i jest i nije moguće ponovno "vraćanje u devedesete", ali ističe kako svaka kriza donosi sa sobom i priliku za napredak.
"Kako kažu Amerikanci, svaka prepreka i problem mogu biti prilika za razvoj i pomak naprijed. Kod ljudi koji su se nezdravo ogradili od bivše traume i zakopali je duboko, potres i pandemija mogu se gledati kao prilike za ponovno prorađivanje traume, za novi odgovor na neposrednu ugrozu, kao što je razvijanje zdravog životnog stila. Sve te naše preporuke zvuče banalno, to je onaj dio teksta koji čitatelj preskače. Svjestan sam toga, ali ponavljam jer je izuzetno važno: ritam dana i noći, zdrava prehrana, zdravi ventili poput tjelovježbe. Aerobna tjelovježba bolji je anksiolitik od alkohola, normabela, xanaxa, lorsilana. Važno je spavati noću. Dapače, popodnevno spavanje može više štetiti nego koristiti", uvjeren je Silić.
Razloga za to ima mnogo, a prije svega je to hormonski i metabolički ritam ljudskog organizma, kojeg ugađaju hormoni poput već spomenutog kortizola. Kada se ritam dan - noć desinkronizira, stres se može pojačati, a doktor Silić tvrdi kako posljedice nisu samo psihičke, već i fizičke. Dao je savjet kako što bolje "uhvatiti ritam" i pomoći svom psihičkom zdravlju.
"Danju se treba što više kretati, koža izložena suncu proizvodi vitamin D3, jako bitan za psihičko i fizičko zdravlje te za funkcionalnost imunosustava, zatim zdravo se hraniti zbog probiotika i ostalih vitamina. I vježbati, vježbati, vježbati. Nema bolje pomoći, osim psihofarmaka kad su doista potrebni. Anksiolitici ili alkohol kratkoročno pokriju simptome, no dugoročno mogu više štetiti nego koristiti. Pridržavanje tih osnovnih pravila pomoći će prosječnom čovjeku više od bilo koje čarobne tablete, jer čarobne tablete nema", zaključuje doktor Silić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
