Vlada je najavila novi Zakon o trgovini, prema kojem bi se zabranio rad nedjeljom, ali i radno vrijeme tijekom radnog dana, koje bi se moglo ograničiti do 21 sat.
Najava ovog zakona izazvala je reakcije među poslodavcima, koji smatraju da to nije dobro rješenje. Isto mišljenje imaju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
"U HUP-u smo suglasni oko toga da ne podržavamo zabrane rada u bilo kojem smislu jer smatramo da bi i inače, a posebno u koronakrizi, svaka zabrana donijela štetu svim djelatnostima te negativno utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj", kazali su nam iz HUP-a na naš upit.
Posebno je problematično tretirati jednu djelatnost drugačije od ostalih te se u HUP-u zalažemo za istovjetan tretman svih sektora po pitanju radnih prava jer smatramo da je sve drugo potencijalno protuustavno. Tema rada nedjeljom je horizontalna i osim trgovine tiče se i drugih djelatnosti, nadodaju.
"Prijedlog HUP-a je urediti rad nedjeljom kroz krovni Zakon o radu, a ne putem Zakona o trgovini kako je to do sada bio slučaj", kažu nadalje iz HUP-a.
Problematična i odluka o radnom vremenu
Problematična za njih je i odluka o ograničenju radnog vremena do 21 sat.
"Što se tiče ograničenja radnog vremena na rad do 21 sat, iako bi ova odredba trebala stupiti na snagu tek 2022. godine, smatramo je problematičnom jer će sigurno ostaviti loš utjecaj na sve djelatnosti usko vezane uz turističku sezonu, kada znamo da u ljetnim mjesecima postoji tendencija i povećane potrošnje u kasnijim satima. Voljeli bismo da Vlada RH više promišlja o tome kako olakšati poslovanje poduzetnicima te kako fleksibilizirati radne odnose i popraviti poslovnu klimu, posebno u vremenu gospodarske krize, a manje o tome kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima", ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Izbjegle bi se negativne implikacije
Da se taj zakon mora regulirati kroz Zakon o radu mišljenja su i u udruzi Glas poduzetnika.
"Mi u Udruzi smatramo da je to pitanje koje se ne treba rješavati na ovaj način, kroz izmjene Zakona o trgovini, nego se treba riješiti na jedan drugačiji način, a to je kroz Zakon o radu koji je generalniji, da se definira točno koliko radnik više treba biti plaćen za slučaj da se radi nedjeljom", rekao je Dražen Oreščanin u razgovoru za portal Net.hr.
Na taj način bi se, nadodaje, izbjegle sve negativne implikacije i konotacije o kojima se u javnosti već dugo govori.
"Prva stvar je da se mi uvijek zalažemo za više rada, bilo kakve zabrane i ograničenja rada ustvari vode u suprotnom smjeru. Ako netko ne želi da njegova tvrtka koja se bavi trgovinom radi nedjeljom, ili ako želi zatvoriti u 21 sat ili u 20 sati, on to može napraviti po sadašnjim zakonima. Ali s ovim prijedlozima kakvi su sada, ustvari bi se svima zabranilo, odnosno većini. Smatramo da te zabrane za ekonomiju i gospodarstvo općenito nisu dobre", govori Oreščanin.
"Druga stvar koja bi bila dobra ako bi se to riješilo kroz Zakon o radu je to da bi se onda to odnosilo i na sve ostale djelatnosti i zanimanja koje nedjeljom i dalje rade – mediji, sve bolnice, hitne službe, javni prijevoz, taksiji, avioni, različite turističke usluge, ugostitelji", pojašnjava nam.
U principu kroz Zakon o trgovini se rješava samo jedan dio, odnosno ne rješava se, nego Vlada misli da bi se na taj način moglo riješiti, a ustvari će samo napraviti još više problema nego što ih imamo sada, smatraju u udruzi Glas poduzetnika.
Stvorio bi se višak, otkazi su neminovni
Na pitanje koliko bi radnika u trgovačkom sektoru dobilo otkaz, s obzirom na smanjenje obujme rada, Oreščanin kaže oko 14 posto.
"To je ustvari vrlo jednostavno – pretpostavite da svaki dućan ima dvije smjene radnika koji rade tijekom dana i da ima još nešto ljudi koji su uvijek na godišnjem odmoru ili na bolovanju. Ako radite sedam dana, i ako radite od 6 do 22 sata, to je 16 sati, i ako taj volumen rada smanjite s tih 14 na 12 smjena, koje onda nisu još po 8 nego po 7 sati, vi za sve to opslužiti trebate i manje radnika. Treba raditi dvije smjene manje. Dakle praktički, jedna sedmina radnika u tom trenutku ili nekakvih 14 posto postaje suvišno", pojašnjava nam.
"Svatko bi unutar tjedna trebao odraditi 40 sati. I uopće ta percepcija da sve jadne tete blagajnice rade subotom i nedjeljom je kriva. U prosjeku se radi svaku treću ili četvrtu nedjelju. Netko možda želi raditi nedjeljom jer je plaćen više, pa ima i neki drugi slobodan dan u tjednu, što nama koji radimo od ponedjeljka do petka nije privilegij. Ako netko radi od ponedjeljka do petka od 9 do 5, ne može on doći svom poslodavcu i reći mu 'E sad ja ne bih u četvrtak radio, nego bih došao u nedjelju', jer nema što raditi", govori nadalje.
Oreščanin napominje da ima ljudi koji zaista žele raditi nedjeljom.
Ljudi žele raditi nedjeljom, ali ih treba pošteno platiti
"Dakle, ta percepcija je ustvari s jedne strane kriva, a s druge strane ima ljudi koji zaista žele raditi nedjeljom, a ako će to definirati kroz Zakon o radu da oni trebaju biti plaćeni nedjeljom i praznikom 30 posto više, onda su oni osigurani i sigurno će dobiti dnevnicu koja je adekvatna za taj rad nedjeljom", smatra Dražen Oreščanin, pa napominje da mi trenutačno u Zakonu o radu imamo definirano samo da rad nedjeljom treba biti plaćen više.
"Ako neki poslodavac kaže 'OK, ja ću tebe sad platiti jednu kunu više za rad nedjeljom', to je nešto što ide na štetu zaposlenika. Ako se to definira kroz zakon o radu, dakle nema zabrana i ograničenja, time štite i prava poslodavaca i prava zaposlenika", zaključuje Dražen Oreščanin iz udruge Glas poduzetnika.
