Vlada Andreja Plenkovića potkraj prošle godine poduprla je prelazak iz faze očuvanja radnih mjesta tijekom pandemije koronavirusa u fazu kreiranja radnih mjesta, predstavivši pritom inovacije u okviru mjera Aktivne politike zapošljavanja.
Ove je godine za mjere Aktivne politike zapošljavanja osigurano 1,02 milijarde kune, pri čemu je nešto više od trećine ili oko 340 milijuna kuna predviđeno za potpore za samozapošljavanje, piše Poslovni dnevnik.
Zaprimljeno 16 zahtjeva
Najviše pažnji i reakcija u pregledu ovogodišnjih novina u sklopu Aktivne politike zapošljavanja izazvala je mjera Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku, koja je zamišljena i predstavljena kao jedna od mjera demografske revitalizacije. Podsjetimo, dodatni iznosi potpora ove mjere predviđeni su za povratnike u Hrvatsku (50.000 kuna), kao i za pokretanje posla preseljenjem iz urbanih u ruralne, odnosno slabije razvijene krajeve Hrvatske (25.000 kuna).
Vlada je procijenila da bi "između četiri i četiri i pol tisuće ljudi moglo koristiti tu mjeru u idućem razdoblju". Iako nije precizirano što znači "iduće razdoblje", prvih nekoliko mjeseci od stupanja na snagu mjere Biram Hrvatsku sugeriraju skroman početni odaziv.
"Do sada je za dodjelu potpore Biram Hrvatsku zaprimljeno 16 zahtjeva, od čega ih je pet riješeno pozitivno, četiri negativno, a sedam zahtjeva još je u obradi", navode iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na čelu s ravnateljem Antom Lončarom za Poslovni dnevnik.
Izmijenjena pravila
Također, za dio interesenata spomenute mjere prvotna su pravila očito ispala ograničavajuća, zbog čega su ona od ovog mjeseca izmijenjena kako bi mjera bila dostupna širem krugu zainteresiranih korisnika.
Tako su prijašnja pravila za one s idejom i poslovnim planom koji prođu evaluaciju HZZ-a predviđala subvencije za samozapošljavanje do najviše 130 tisuća kuna, a uz povećan prag i spomenute dodatne poticaje one u slučaju povratnika mogu dosegnuti maksimalno 200 tisuća kuna.
U HZZ-u u vezi s mjerom Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku napominju kako je ona namijenjena poslodavcima koji su registrirali poslovni subjekt uz korištenje mjere Potpora za samozapošljavanje, koja je pak namijenjena nezaposlenim osobama koje su na temelju stečenog radnog iskustva i/li obrazovanja odlučili otvoriti novi poslovni subjekt u Hrvatskoj.
Prvi korak i nužan preduvjet za korištenje mjere Biram Hrvatsku je stoga predaja zahtjeva za dodjelu potpore za samozapošljavanje prema trenutno važećim općim uvjetima. Nakon sklapanja ugovora, korisnik potpore (poslovni subjekt) koji ispunjava uvjet za mjeru Biram Hrvatsku – Povratak u RH/Preseljenje unutar RH može za nju podnijeti zahtjev.
Iako ih je dosad zaprimljeno samo 16 zahtjeva, u HZZ-u ističu kako je njihovu Korisničkom centru upućen velik broj upita, a Upravno vijeće Zavoda je 30. ožujka 2022. na temelju povratnih informacija iz tih upita usvojilo i izmjene i dopune mjere Biram Hrvatsku.
Uz osobe koje su imale prebivalište u državi Europskog gospodarskog prostora, Švicarske te Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, mjeru po novome mogu koristiti i one koje su u tim zemljama imale prijavljeno boravište, i to najmanje 12 mjeseci u kontinuitetu te su u tim zemljama radile ili bile uključene u redovito obrazovanje najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca, objašnjavaju u HZZ-u, dodajući da je time mjera Biram Hrvatsku postala dostupnija većem broju zainteresiranih korisnika.
Zeleno/Digitalne potpore
Od ove godine novina u ponudi APZ-a su i Zeleno/Digitalno potpore za samozapošljavanje, zapošljavanje i pripravništvo u zelenim i digitalnim djelatnostima.
HZZ-u u nešto više od tri i pol mjeseca ove godine takvih je zahtjeva najviše (ukupno 69) stiglo za potpore za samozapošljavanje odnosno pokretanje posla u djelatnostima koje se uklapaju u katalog za tu mjeru. Za preostale dvije zeleno/digitalne mjere (zapošljavanja) Zavod je zasad zaprimio po 15-ak zahtjeva.
Podaci o novouključenim korisnicima mjera APZ-a za prva tri mjeseca pokazuju da je ukupan broj po raznim programima nešto veći nego u istom razdoblju lani (4544 prema 4586). Povećanje bilježi i broj novih korisnika potpora za samozapošljavanje, s 583 na 621 u prva tri mjeseca ove godine, uključujući i 19 korisnika te mjere koji su ishodili dodatnu potporu za proširenje poslovanja.
Uz takvu dinamiku u ostatku godine broj novih korisnika raznih poticaja APZ-a trebao bi premašiti lanjskih 31 tisuću, a isto vrijedi i za potpore za samozapošljavanje koje su lani odobrene 6061 osobi, piše Poslovni dnevnik.
Prednjače zahtjevi za potpore za zapošljavanje
Slijedom više od 600 novouključenih korisnika potpora za samozapošljavanje, HZZ je do kraja ožujka isplatio 55,3 milijuna kuna bespovratnih poticaja, a realno je očekivati da će se i isplate u ostatku godine ubrzati.
Iz Zavoda ističu kako prema dosad zaprimljenim zahtjevima za mjere APZ brojem prednjače zahtjevi poslodavaca za potpore za zapošljavanje. Slijede potpore za samozapošljavanje, za pripravništvo, stalne sezonce te potpore za usavršavanje.
Mjere vezane uz obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine pokazuju i osjetno povećanje broja novih korisnika. Slično vrijedi i za mjeru Stalni sezonac; dok ih je prošle godine od siječnja do kraja ožujka uključeno 1450, ove godine njihov broj dosegnuo je 2011, što se dijelom zacijelo može pripisati boljoj situaciji uoči turističke predsezone nego lani.
Vlada je u posljednjih pet godina za Aktivnu politiku zapošljavanja izdvojila više od 5,5 milijardi kuna, a tvrdi se da oko 85 posto dosadašnjih korisnika potpora za samozapošljavanje i dalje radi tj. nije ugasilo biznis.
