Premijer Andrej Plenković u srijedu je pomalo iznenadio javnost u Hrvatskoj, ali i izvan nje, kada je najavio uvođenje nove demografske mjere pod nazivom "Biram Hrvatsku".
"Ova mjera je u biti nadgradnja mjere samozapošljavanja", objasnio je.
"Od dosadašnjeg korištenja te mjere otprilike 85 posto korisnika sa svojim poslovnim planom i dalje radI, znači stali su na noge i sada samostalno operiraju na tržištu. S ovom idejom želimo dignuti prag sa 130 na 150 tisuća kuna uz to da bi oni koji su proveli minimalno godinu dana rada u nekoj članici Europske unije dobili poticaj od još 50.000 kuna", rekao je Plenković.
Objasnio je da će netko tko radi u Njemačkoj kao vodoinstalater razmisliti jer "ima vezu s domovinom, stekao je znanje u Njemačkoj i moći će ga primijeniti u Hrvatskoj i može maksimalno dobiti 200.000 kuna". "To su poticajne mjere nekome tko ima problem odmah sam stati na noge, ovo je inicijalni push, koji daje nekom motiv za povratak i financijska sredstva", dodao je.
'Neuređeno društvo i prostor'
Da je najavljena mjera zakašnjela slažu se mnogi, a demograf Stjepan Šterc smatra kako bi ona mogla biti i kontraproduktivna.
"Ova mjera bi mogla demotivirati one koji su ostali u Hrvatskoj. Drugi problem je što ona stiže totalno iznenada i bez nekih potrebnih analiza. Kada je u pitanju pojam 'Biram Hrvatsku' onda je moja poruka usmjerena na političare. Upravo bi oni trebali izabrati Hrvatsku. Mladi uglavnom nisu otišli iz zemlje zato što nemaju posla nego zato što je ovo neuređeno društvo i prostor", kaže nam Šterc.
"I naravno da će se ovi što su ostali živjeti u Hrvatskoj zapitati - A zašto ne nama?", dodaje.
'Ključ je u jednoj stvari'
Šterc smatra kako ova mjera neće polučiti željene rezultate.
"U vladinim projekcijama stoji da bi se ovim potezom moglo vratiti oko 4500 ljudi. To nije velika brojka, a toliko bi ih se vjerojatno vratilo i bez te mjere jer jer se, primjerice, nisu snašli vani ili im nedostaje obitelj", tvrdi.
Objašnjava pritom da se, uzimajući u obzir ove financijske okvire, moglo donijeti puno produktivnije mjere.
"Ključ je u jednoj stvari, a to je investiranje u Hrvatsku. Riječ o modelu koji je sličan onom irskom. Radi se o raznim poticajima za mlade putem kojih im je poslana poruka kako im je isplativije raditi u Irskoj nego negdje vani. Očekivalo se da će i naša vlada primijenit sličan model", kaže Šterc.
Stjepan Šterc
Koliko su investicije u Hrvatskoj na niskoj razini dovoljno govori sljedeći podatak. "Strane doznake, odnosno uplate našeg stanovništva su i dalje veće od ukupnog borja investicija na godišnjoj razini", dodaje.
Još važniji zadatak
Šterc naglašava kako je pred vladom važniji zadatak, a to je kako zadržati one koji su još uvijek u Hrvatskoj. "Ako se i vrati svih 4500 ljudi koliko je predviđeno ovom mjerom, a u isto vrijeme se iseli njih 20.000, što smo onda napravili?", zapitao se.
Upozorava i na službene podatke koji govore kako se svake godine iz zemlje iseli gotovo 40.000 ljudi, a da je broj i veći jer nisu svi prijavljeni. "Bojim se da ćemo na ovaj način i dalje gledati nastavak iseljavanja, zato je važnije gledati kako zadržati ljude nego kako vratiti već iseljene", zaključuje Šterc.
