Vlada Republike Hrvatska donijela je nove mjere za poduzetnike zbog ekonomske krize izazvane korona virusom. Uključuje to mjere za očuvanje radnih mjesta, u iznosu od četiri tisuće kuna po radniku tijekom obustave rada uz oslobađanje plaćanja doprinosa, za što će se osigurati otprilike 320 milijuna kuna, odnosno 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi, piše Dubrovački dnevnik.
Pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi tijekom obustave rada za sektore koji su sada pogođeni novim mjerama, ako imaju pad prihoda veći od 60 posto u prosincu. Ta bi mjera prema procjenama trebala iznositi oko 250 milijuna kuna. Uz to, u suradnji s agencijom HAMAG BICRO, pripremljen je novi paket tzv. covid-kredita u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
"Prije svega, mislim da je i ove mjere pokazuju da je Vlada svjesna situacije u kojoj se nalazimo. Gospodarstvenici su se nadali da do ove situacije neće doći, ali zdravstveni sustav pleše po ivici, broj zaraženih raste, prijeti nam kolaps. U tom smislu, osnovna zadaća Vlade jest zaštita zdravlja građana. Nakon toga ide obrana standarda. Vlada je odgađanjem 'lockdowna' pokazala kako želi očuvati gospodarstvo, ali više se niti to nije moglo zbog zdravlja građana", komentira predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić dodajući kako nitko ne zna koliko će kriza trajati.
"Spominje se cjepivo, ali i njegova primjena ne podrazumijeva kako će ekonomski problemi biti riješeni. Morat će se krizi pristupati odgovorno i tu je Vlada pokazala kako razumije problem. Prije svega mislim tu na 'pokrivanje' fiksnih troškova, budući da poduzetnici ostaju bez prihoda. Oni koji će prihode i imati, oni će biti izuzetno niski, nedostatni za preživljavanje. Ovaj potez će za mnoge značiti spas", pojašnjava Trojić.
Mikro krediti
"Raduje i uvođenje mikro kredita, tzv. Covid kredite. To smo trebali uvesti i prije pola godine, bili bi prava slamka spasa. Ali razumljivo je da se sredstva planiraju godinu unaprijed, te se to teže moglo organizirati. Trebali bi ići u što bržu provedbu toga, procedure se moraju digitalizirati i pojednostaviti, gospodarstvu su ti novci trebali jučer", govori Trojić, koju je Dubrovački dnevnik pitao koliki se gubici mogu očekivati na samom jugu zemlju tijekom ovog prosinačkog "lockdowna".
"Neće biti teško samo onima kojima je zabranjeno raditi, nego i onima koji posredno rade s njima. To je čitav niz sektora, od pekara do proizvođača hrane ili tiskara. Ti sektori u suštini nisu zatvoreni, ali kao da jesu. Bit ćemo iznimno pogođeni. Ne kao da je lockdown na ljeto, ali dovoljno da se to osjeti. Tu je i psihološki efekt toga da je objekt zatvoren, da se ništa ne događa. No, da nema toga, našli bi se u situaciji da naši najmiliji mogu dobiti ovu bolest", zaključuje Trojić.
Sporna podjela Božićnica
"Kao što smo i do sada komunicirali, činjenica je da su mjere bile nužne u smislu relaksiranja zdravstvenog sustava od prevelikog broja oboljelih, odnosno očuvanja istog, međutim za sve te mjere očekivane su bile i kompenzacijske mjere. Svi zahtjevi od strane poduzetnika su realni i argumentirani, npr. smanjenje PDV-a ne ide samo prema tzv. poreznom rasterećenju već ima presudan i dugoročan učinak u kontekstu konkurentnosti u usporedbi s drugim turistički konkurentnim zemljama, a turizam nam je, ako ne postoji nešto sto mi ne znamo, još uvijek osnovni gospodarski oslonac", komentirala je predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić.
"Resorna ministarstva u pregovorima na čelu s ministrima Bunjac, Aladrović i Ćorić zasigurno razumiju i deklarativno podržavaju protumjere, međutim vječna njihova argumentacija jest situacija u državnoj blagajni. Ona nije prepreka za božićnice i povišice u državnom, javnom sektoru. Možda bi bilo uputno da poduzetništvo potpiše kolektivni ugovor s Vladom. U kontekstu božićnica i državne blagajne potrebno je naglasiti da svi zajedničkim snagama u javnom i realnom sektoru punimo isti, neki manje, a neki više. Međutim, iz te iste kasice prasice samo za javni sektor implicitna je podjela božićnica, a isto bi tako, iz te iste kase i naši djelatnici trebali dobivati božićnice", riječi su Farčić.
"Operativnost, odnosno digitalizacija čije smo bljeskove vidjeli u 'lockdownu' ne treba nazadovati već napredovati, očekujemo neku suštinsku reformsku strategiju s konkretnim projekcijama, također otvorenost i operativnost financijskog sektora s povoljnim kreditima za likvidnost i opstanak", govori Farčić te dodaje kako primjere dobre prakse, ako nemamo bolje modele, možemo kopirati iz ostalih europskih zemalja.
"Mjere za ugostiteljstvo imaju multiplikativni učinak, dakle ne samo na ugostitelje već i na sve njihove mnogobrojne dobavljače, suradnike, djelatnike. Sve mjere za ugostiteljstvo znače odgovor na 'biti ili ne biti' za svaku kariku u tom dugom lancu Kompenzacijske mjere treba donositi odlučno i pravovremeno budući da je već sutra za neke možda kasno", zaključuje Farčić.
Gdje je marketing?
Predsjednika Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK Daniel Marušić također je pozdravio uvođenje mjera, no mišljenja je da "Hrvatska ništa ne radi po pitanju konkurentnosti i marketinga".
"Sve naznake pokazuju da će sljedeće godine pod kontrolom biti ova situacija, da će doći cjepivo i da će se mjere liberalizirati. To znači da će se putovati, a Hrvatska ništa ne radi po tom pitanju. Sve konkurentske zemlje će krenuti u napad na isto tržište, a mi stojimo u mjestu", navodi on.
- Dojam je kako se neće ići baš na skijanja, štedjet će se novci za ljeto. Čuli smo i najave da će se od proljeća pojačati avio linije prema Dubrovniku. Dobitnik će biti onaj koji je alarmirao tržište. Tu naša dubrovačka Turistička zajednica malo toga može napraviti jer njeno financiranje ovisi o boravišnim pristojbama, ali mislim da je Hrvatska turistička zajednica mogla više napraviti - dodaje.
"Mi smo najugroženija skupina, organizatori smo grupnih putovanja i kongresa. Pali smo 90 posto u usporedbi s 2019., mjere Vlade koristimo kako bi zadržali ljude, očekujemo da se stvari stabiliziraju. Dakle, ponavljam da mjere pozdravljam, one su dobre, ali mislim da trebamo bolje iskoristiti to što smo najbolja destinacija. Tu je marketing ključan", zaključuje Marušić.
Zapošljavanje u građevini
Građevinski sektor zapošljava jako puno stanovništva, a o njemu se toliko ne govori kad se kazuje o posljedicama ove krize. Direktor tvrtke Texo Molior Antonio Deranja kazao je više o tome kako građevinski sektor podnosi krizu.
"Trenutna situacija s pandemijom Covid 19, kako utječe na cjelokupno gospodarstvo tako utječe i na građevinski sektor, ponajviše iz razloga jer je građevinski sektor dijelom ovisan o uspjesima i ulaganjima u turističku infrastrukturu gdje trenutno ne vlada ulagački pozitivizam već oprez", naveo je.
"Trenutni veliki učinak i doprinos da građevinski sektor nije u problemima kao i turizam čine velika ulaganja jedinica lokalne samouprave i države u javnu infrastrukturu što se u zadnjih par mjeseci pogotovo pojačalo, ali to ne znači da probleme možemo uskoro očekivati. Ako pritom uzmemo u obzir da se te investicije dijelom sufinanciraju iz EU fondova onda svi znamo koliko to trenutno mnogo znači za cjelokupno gospodarstvo", riječi su Deranje.
Istaknuo je da se u tom sektoru osjeti "porast kod zapošljavanja domaćih ljudi koji su prije većinom radili u turističkom sektoru", a što, kako napominje, "dosad nije bio običaj". "Mjere koje se provode podržavamo i razumijemo da se ulaže veliki trud da se cjelokupna situacija s virusom dovede u granice normalnoga i nadamo se skorom okončanju pandemije", rekao je.
"Samo poslovanje u dijelu svakodnevne organizacije predstavlja jedan veliki izazov s obzirom na usklađivanje poslovanja s mjerama koje se propisuju i mijenjaju. Naravno da se sve to osjeti na troškovima na koje nismo računali, ali uspijevamo držati ugovore u financijskim okvirima i rokovima, danas smo svi u ovom nesretnom Covid 19 vremenu kada moramo imati obzira jedni prema drugima i gledati kako možemo biti međusobno što više obzirni", precizirao je Deranja.
Nezaštićenost poduzetnika
Vlasnica restorana Veranda Maja Andrić nije baš optimistična. "Mjere dugoročno ne pomažu i ne donose dobro. Kratkoročno za radnike je dobro, koliko - toliko tako daju neku sigurnost u životu u ovom vremenu", rekla je Andrić.
"Mi kao mali obiteljski restoran zapravo drugačije gledamo na sve to, naša najveća prednost svih ovih godina je upravo i bila obitelj. Iskreno se divimo velikim organizacijama koje imaju po desetke i stotine zaposlenih. Mjere omogućuju zadržati dobrog radnika, ali poduzetnik je ipak ostao nezaštićen", zaključuje Maja Andrić za Dubrovački dnevnik.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
