Vrhovni sud ovih je dana konačno potvrdio da je Republika Hrvatska odgovorna za štetu koju su pretrpjeli vlasnici nacionaliziranih stanova koji svojim vlasništvom nisu mogli upravljati ni nakon pada socijalizma jer u njima žive zaštićeni najmoprimci, obavio je u ponedjeljak Večernji list.
Odbor ministara Vijeća Europe zatražio osiguravanje naknade štete
Oštećeni vlasnici do sada su podnijeli stotine tužbi tražeći naknadu štete od države, a to im je pravo potvrđeno i dvjema pravomoćnim presudama u njihovu korist, no "nitko od njih nije mogao mirne duše primiti odštetu, jer se sa zebnjom čekalo što će o svemu reći Vrhovni sud. On se, pak, nije oglašavao sve dok Odbor ministara Vijeća Europe u prosincu nije izrijekom zatražio da osigura da se naknada štete vlasnicima provede učinkovito i bez dodatnih zapreka".
U izvanrednoj reviziji završenoj u veljači, Vrhovni sud je konačno na zahtjev vlasnice stana iz Zagreba odlučivao o pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Dubrovniku, koji je vlasnici dosudio odštetu za razliku između uplaćene i tržišne najamnine za razdoblje od 2012. do 2015. godine, piše Večernji list.
Navode da sud u Dubrovniku nije prihvatio izračun tužiteljice na temelju gradskih procjena sličnih nekretnina, nego joj je umjesto tražene 4000 odrezao 2000 kuna kao razliku između tržišne cijene i najma koji je plaćala zaštićena najmoprimka.
Budući da sud pritom nije obrazložio kako je došao baš do te visine odštete, Vrhovni je sud na zahtjev vlasnice stana poništio tu presudu i obrazložio da tržišnu visinu najma može odrediti vještak ili grad, ne i sud, što vlasnicima ide u korist.
Crkva deložirala sestre iz stana u kojem su 35 godina
Pravo na odštetu za razdoblje do tri godine od podnošenja odštetnog zahtjeva
Dnevnik navodi i da je dobra vijest za vlasnike i to što je u potpunosti odbijen zahtjev Državnog odvjetništva za revizijom te presude u kojem se tvrdilo da Hrvatska ni na koji način nije odgovorna za nastalu štetu.
No, vlasnicima ne ide u korist činjenica da po Vrhovnom sudu pravo na obeštećenje imaju samo za razdoblje do tri godine od podnošenja odštetnog zahtjeva, iako su sve dosadašnje presude kao trenutak u kojem je nastupio štetni događaj navodile donošenje presude u predmetu Statileo protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava 2014. godine, objavio je Večernji list.
