Prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci komentirao je za Jutarnji list vijest da je prvo svjetsko cjepivo protiv koronavirusa, koje je razvio moskovski institut Gamaleja, dobilo odobrenje ruskog ministarstva zdravstva.
"Objektivno, platforma tog ruskog cjepiva nije jedina jer se koristi i u nekim drugim projektima od njih dvjestotinjak kojima je zajednički cilj doći do učinkovitog cjepiva. Dakle, Rusi su koristili rekombinantne adenovirusne vektore koji nose gene SARS CoV-2. Konkretno, gene koji određuju S protein pomoću kojeg se virus veže za stanice i inficira ih. Rusi su zapravo koristili takva dva rekombinantna adenovirusa i očito dobili uspješnu indukciju imunološkog odgovora", objašnjava Jonjić.
Upitna sigurnost
Dodaje kako je u cijeloj priči oko cjepiva čudno to da su izašli iz konteksta uvriježenog ponašanja kad je riječ o cjepivima koja, da bi bila prihvaćena, moraju proći sve faze ispitivanja koje se traže u znanstvenom svijetu.
"Nisu oni izmislili ništa novo, ali je vrlo važno testirati vektorski kapacitet da ne bi nešto pošlo po krivu. Neizbježna je stepenica da takvo cjepivo prođe sve kritične točke, a posebno treću fazu kliničkog testiranja. Naime, koliko god in vitro rezultati govore da će sve biti u redu u smislu neutralizacije virusa, kad cjepivo krene ‘u život’, u stvarni svijet, situacija može biti drukčija. Mi ne znamo što je još u tom cjepivu jer ono se sigurno ne sastoji samo od vektora, već ima i dodatke za koje ne znamo što mogu izazvati ako to ne ispitamo u različitim fazama ispitivanja. Svi ti podaci o rezultatima kliničkih ispitivanja moraju biti poznati regulatornim agencijama, a Rusi o tome nisu dali nikakve podatke", tvrdi Jonjić za Jutarnji list.
Neka druga cjepiva na kojima se radi imaju sličan način funkcioniranja, pa Jonjić kaže kako je istina da već poznato oksfordsko cjepivo funkcionira na sličan način, samo što je upotrijebljen drugi adenovirus. Problem je što nisu poznati detalji učinka u drugoj fazi ispitivanja koju su Rusi navodno provodili od polovice lipnja, dodaje.
"Inače, postojeće platforme za izradu cjepiva mogu se grubo podijeliti u četiri skupine. Pored spomenutog vektorskog cjepiva u visokoj fazi testiranja su i cjepiva koja se temelje na imunizaciji pomoću sintetskih virusnih gena (RNK i DNK) koji su se dosad koristili uglavnom u istraživanju eksperimentalnih cjepiva, ali je izgledno da će biti uspješni u zaštiti od Covida-19. Također, izolirani su antigeni ovog virusa koji su temelj nekih cjepiva, a i klasične tehnologije na inaktiviranim virusima", kaže Jonjić za Jutarnji list.
Neće dobiti odobrenje
Na pitanje hoće li EMA odobriti to cjepivo pod trenutnim uvjetima, Jonjić kaže kako sigurno neće sve dok Rusi ne dokažu da je cjepivo učinkovito i sigurno, ali i ne pristanu li napraviti dodatna istraživanja.
"No, ako u tome uspiju, međunarodna zajednica je vrlo pragmatična po tom pitanju i moguće je da će i ovo cjepivo ući u globalnu primjenu nakon što se potvrdi učinkovitost. U trenutnim uvjetima to cjepivo neće registrirati nijedna nacionalna agencija", zaključuje Jonjić za Jutarnji list.
Neprirodna konkurencija
Dragan Primorac istaknuo je za HRT kako je konkurencija među državama oko nabavke cjepiva neprirodna. "Postaje suludo ako se bavimo tko će biti prvi, a ne bavimo se pitanjem sigurnosti cjepiva. Jedno je što govore znanstvenici, a drugo je što govore političari. Postoji demonstracija moći gdje jedno društvo želi dokazati da je ispred drugog, ako znanost ne bude tu uključena, tu postoji mogućnost pogreške."
U SAD-u se raspravlja koje je cjepivo otišlo najdalje glede kliničkih istraživanja, a Primorac kaže kako je izgledno da je cjepivo Moderne zadovoljavajuće. "Dio cjepiva koji radi Moderna, 1,5 milijardi dolara vrijedan projekt, koji je potpisala Bijela kuća, kako bi osigurala 100 milijuna doza, s tim da može kupiti još 400. Taj proces ulazi u treću fazu, veliki je broj volontera, negdje oko 30 tisuća ljudi. Svi podaci govore da je to cjepivo zadovoljavajuće glede proizvodnje vrlo specifičnih protutijela za SARS-CoV-2, ali nije idealna situacija, rekao je Primorac.
Tri kliničke faze
Kaže da ako se ne napravi pretklinička faza istraživanja cjepiva na eksperimentalnim životinjama, ne može se ući u tri kliničke faze. "Znanstvenici govore kako bez ozbiljne treće kliničke faze, uopće se ne smije razgovarati da cjepivo ide na tržište. Onda će doći ljudi koji su još osjetljiviji i reći kako će 4. faza dati najbolje rezultate", rekao je Primorac te istaknuo da bez znanstveno utemeljenih dokaza da je cjepivo sigurno, nitko ga neće više preporučiti.
"Ne bih nikada volio da se bilo koje cjepivo testira na populaciji ljudi dok nije sigurno. Bez obzira, tko bio s druge strane. Ako ćete vi cijepiti članove svoje obitelji i reći da su cijepljeni, to je populacija od 4, 5, 6 ili 10 ljudi koji meni ne jamče globalnu sigurnost", dodao je Primorac.
Problem koronavirusa
Primorac tvrdi kako koronavirus, koji je od 1960. godine prisutan u populaciji i dovodi do trećine običnih prehlada, ima jedan problem. "On ne stimulira tzv. memorijske stanice i one ne pamte taj virus kad se sljedeći put pojavi. 1970. godine bila su dva neovisna eksperimenta. Imali ste populaciju koja se zarazila s vrlo specifičnim koronavirusom, očekivali su da ta populacija od tog koronavirusa neće imati nikakve štete i neće dobiti gripu. Dapače, ta populacija je opet dobila gripu. Nama je potpuno otvoreno pitanje hoće li to cjepivo biti učinkovito", rekao je Primorac.
Dodaje kako očito postoji mehanizam koji provuče koronavirus u naš imunosni sustav i navede na krivi put, ne daje konstantno informaciju da razvije one informacije koje će upamtiti njegovu prisutnost u organizmu, piše HRT.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
