Sve manje građana radi od kuće, jer su se mnogi zaposlenici vratili u tvrtke nakon 15-mjesečnog epidemijskog režima rada. Vlada tek sada, sa svojim socijalnim partnerima, započinje pregovore oko precizne definicije rada na izdvojenom mjestu, koja će ući u novi Zakona o radu.
Iako je rad od kuće bio i ranije zakonski definiran, u Banskim dvorima su ga odlučili navesti među 11 razloga za donošenje potpuno novog zakona. Tijekom srijede bi trebao biti učinjen i prvi korak, odnosno sastanaka Radne skupine za izradu zakona.
No, sindikati i poslodavci dolaze pripremljeni za raspravu o puno bitnijim temama od rada od kuće. Pa, iako među socijalnim partnerima vlada mišljenje kako je današnji sastanak neformalan, spremni su voditi bitku oko toga hoće li domaće radno zakonodavstvo biti dodatno fleksibilizirano po pitanjima ugovora na određeno i neodređeno.
Vlada je, piše Novi list, spremna o tome razgovarati, a spremni su iznijeti stavove i o olakšavanju i pojeftinjenju otpuštanja stalno zaposlenih, što je bio zahtjev poslodavaca. Vladin je argument da će se time postrožiti uvjeti za produljenje ugovora na određeno, čime bi se ta skupina zaposlenika zaštitila.
Veća fleksibilizacija
No, poslodavci od Vlade traže još i "veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje". Na Markovu trgu, pak, pripremaju ograničavanje uzastopnog potpisivanja takvih ugovora, ali i uvođenje otpremnina za tu skupinu radnika.
"Nitko još, pa ni Vlada u Obrascu, nije otkrio svoje krajnje namjere. U Hrvatskoj svaka izmjena Zakona o radu ili svaki novi zakon znači dodatnu liberalizaciju i mi smo na to spremni i ovaj put. Zanimljivo je da se i članovi Vlade, ali i čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen pozivaju na Socijalnu povelju iz Porata koja govori o smanjenju nejednakosti, smanjenju siromaštva, dostojanstvenom životu od rada, ali u Hrvatskoj očito nema svijesti o tome da bi trebala doći nova vremena i da se konkurentnost, na koju se naši poslodavci stalno pozivaju, ne može postizati samo na račun radnika", naglašava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever.
Promijenjeni stavovi
Vlada novim zakonom želi urediti i rad na platformama, poput Ubera, jer su njihovi radnici potpuno nezaštićeni. Planira se i omogućavanje rada nakon 65. godine, pod uvjetom i da se poslodavac s time usuglasi.
Poslodavci su bili oštro protiv toga, jer bi morali snositi troškove bolovanja za starije radnike. No, prije nekoliko godina su se zalagali za produljenje radnog vijeka do 67. godine, ne uvažavajući argument sindikata da zdravstveno stanje radnika bila prepreka obveznom radu do te dobi.
