Izbor predsjednika Vrhovnog suda, odnosno Zlate Đurđević koju zagovara predsjednik Zoran Milanović, i dalje je najveći izvor tenzija na relaciji Pantovčak - Banski dvori pa je tako i nakon jučerašnjeg prepucavanja Vlada danas objavila priopćenje u kojem izdvajaju dijelove njezinog programa za to mjesto navodeći kako je očito da postojeći izbor sudaca Đurđević smatra lošim te da dovodi u pitanje neovisnost pravosuđa.
Vladajući iz dana u dan ponavljaju da im je Đurđević aposlutno neprihvatljiva za čelno mjesto Vrhovnog suda, a iz njezina programa u dijelu pod nazivom „Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta“, izdvajaju dio u kojem kritizira postojeći sustav izbora sudaca od strane Državnog sudbenog vijeća, vezano uz koji zaključuje da je „demokratski legitimitet uz izuzetak predsjednika Vrhovnog suda, nestao“.
Dalje priopćenje Vlade prenosimo u cijelosti:
"Na stranici 7., paragrafu 3. navodi: „Gotovo nevjerojatnom se čini neotkrivena i prešućena činjenica kako od političara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik države biraju sve suce ili sve suce visokih sudova… Takvi izbori ne da nisu protivni vladavini prava i sudačkoj neovisnosti već ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju.“.
Nadalje, Zlata Đurđević na stranici 8. govori o sustavima izbora u drugim državama članicama Europske unije: „Hrvatska je jedna od sedam europskih država u kojoj se suci regrutiraju kroz poseban ispit za suce i u kojoj suce predlaže i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo, dok u 21 državi EU sudska vlast predlaže suce, a imenuje ih izvršna vlast (predsjednik, vlada, ministar pravosuđa), a u dva pravna sustava parlament.“.
Nakon analize postojećih sustava u državama članicama EU Zlata Đurđević, kao svojevrsni zaključak dijela Programa o demokratskom legitimitetu sudstva, na stranici 9. paragrafu 2. navodi sljedeće: „Transparentan i otvoren postupak izbora sudaca u parlamentu s političkom odgovornošću za provedeni izbor u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam može biti suprotstavljen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora od strane sudbenog tijela bez političke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete ali nije najbolji, najizvrsniji i najkvalificiraniji ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima.“.
Dakle, ona nije sklona modelu koji postoji u većini država članica EU, gdje suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od strane neovisnog tijela suprotstavlja model izbora sudaca u parlamentu. Za razliku od modela koji sada postoji u Hrvatskoj, a koji je dio obveza preuzetih stupanjem u članstvo u EU, takav sustav izbora je najmanje zastupljen i nalazimo ga u svega dvije države članice – Sloveniji i Latviji.
Profesorica Đurđević i sama u nastavku upozorava da „politički izbor sudaca također može rezultirati lošim izborom kandidata što dovodi u slučaju kontinuiranog ponavljanja do razornih posljedica za pravosuđe i društvo“.
Međutim, model izbora sudaca u parlamentu ipak smatra boljim te navodi: „Međutim može se postaviti pitanje u kojem sustavu postoji veći rizik za izbor nestručnog suca u zatvorenom i netransparentnom bez ikakve odgovornosti ili u parlamentarnom što je samo po sebi garancija transparentnosti i odgovornosti za donesenu odluku.“
Vlada smatra da bi izbor sudaca od strane Hrvatskog sabora, bio ogroman korak unazad, posebno u pogledu neovisnosti i percepcije neovisnosti pravosuđa. Podsjećamo, da je do izmjene Ustava Republike Hrvatske 2010. godine, Sabor birao samo članove Državnog sudbenog vijeća, a da koncept izbora svih sudaca od strane Parlamenta nikada nije postojao u hrvatskom pravnom poretku.
Biranje svih sudaca od strane političkih stranaka, neovisno o tome koja je stranka na vlasti, predstavljalo bi ogroman rizik za politizaciju sustava, a ne bi bilo jamac izbora najboljih i najkvalificiranijih kandidata.
Ovakav sustav bio bi odmak od postojećih standarda, koji imaju svojih nedostataka i prostora za poboljšanje, ali i dalje predstavljaju daleko bolje rješenje od političkog izbora sudaca.
Pored toga, imajući na umu sadržaj i značaj mehanizma nadzora vladavine prava u državama članicama EU, kao i Nacionalni program oporavka i otpornosti, uvođenje ovakvog sustava nesporno bi bilo reputacijski štetno za Hrvatsku.
Zanimljivo je kako profesorica Đurđević nije oduvijek ovaj sustav smatrala lošim i dovodila u pitanje neovisnost hrvatskog pravosuđa. Štoviše, Zlata Đurđević je u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu, (Vol. 25 No. 1, 2018.) 2018. godine, kritizirajući neovisnost sudstva u Mađarskoj i Poljskoj, jasno navela: „U postojanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira za neovisnost hrvatskih sudova ne treba sumnjati…“.
Napominjemo, da se taj normativni i institucionalni okvir od 2018. godine nije mijenjao", zaključuje se u Vladinom priopćenju.
Naravno, nakon ovoga očekuje se odgovor drugog brda - Pantovčaka.
