Nakon jučerašnjeg sastanka radne skupine pri Središnjem državnom
uredu za digitalno društvo, zauzet je stav kako je potrebno
donijeti poseban zakon kojim će se regulirati govor mržnje, lažne
vijesti i ilegalni sadržaji na društvenim mrežama i u online
medijima. Dosadašnja praksa ocijenjena je nedovoljnom i
nedovoljno usmjerenom na online svijet. Naime, govor mržnje i
ostali oblici ilegalnih radnji podlijegali su nizu propisa koji
vrijede za fizički svijet i u sferi su kaznenog zakona, piše
Večernji.hr.
Radna skupina složila se oko toga da treba oštrije
pristupiti i unutar jedinstvenog zakonskog okvira sankcionirati
online povrede zakona. Zaključak je kako bi se valjalo na "jednom
mjestu", odnosno u specijaliziranom zakonu pozabaviti društvenim
medijima, a sve na temelju smjernica koje je predstavila Europska
komisija te na temelju prikupljenih analitičkih podataka o
očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor
mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti).
Neslužbeno se doznaje kako se poseban zakon planira u proceduru pustiti krajem prvog polugodišta ove godine. Posebno će se inzistirati na edukaciji svih sudionika u komunikacijskom procesu, posebno onih koji nisu uključeni u obrazovni sustav. U interesu im je da svaki građanin može izreći svoje mišljenje, ali i isto tako u interesu im je da građane zaštite od pojedinaca koji misle da ih se na internetu ne može zakonski sankcionirati.
S ciljem stvaranja boljeg digitalnog društva, središnji državni ured za razvoj digitalnog društva još je u rujnu prošle godine osnovao radnu skupinu, kad je započeo s pripremama analize interneta i društvenih mreža te drugih oblika digitalnog komuniciranja s naglaskom na nepoželjne aktivnosti poput nasilja, širenja mržnje i drugih oblika netrpeljivosti.
Inicijalna radna skupina sastoji se od predstavnika Agencije za elektroničke medije, MUP-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, Pučke pravobraniteljice, HAKOM-a i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Kada je u pitanju Europska unija, jedino Njemačka ima poseban zakon. Već početkom godine odlučili su krenuti oštro tako što su usvojili iznimno rigidan zakon – NetzDG koji propisuje kaznu od 50 milijuna eura za one društvene medije koji u roku od 24 sata od prijave ne obrišu sporan sadržaj ili pak u “težim slučajevima” ako to ne učine u roku od sedam dana. Doznaje se da je i ovaj zakon bio predmet analize hrvatske radne skupine koja je ocijenila da visina kazne upućuju na važnost teme koju zakon regulira.
Europska unija pak nema poseban zakon koji regulira govor mržnje
i lažne vijesti u online svijetu, već je samo
izdala smjernice za zemlje članice pozivajući društvene
medije da brže uklanjanju neprimjerene objave. EU je prekjučer
formirao stručnu skupinu koja bi trebala predložiti rješenja za
borbu protiv lažnih vijesti, piše Večernji.hr.