Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestio je nakon sastanka s predstavnicima sindikata da u konzultativnim razgovorima o Zakonu o radu ima neslaganja oko rada na određeno i neodređeno, ali da ih to ne priječi u daljnjim razgovorima o boljem zakonu.
Predsjednici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata te Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja održali su utorak u Banskim dvorima sastanak s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem.
Razgovaralo se, među ostalim, o novom prijedlogu Zakona o radu, o kojemu traju konzultacije sa socijalnim partnerima, formiranju minimalne plaće za 2021. godinu te o novoj regulaciji rada nedjeljom, izjavio je nakon sastanka ministar Aladrović.
"Postoje nekakve točke oko kojih se bitno razilazimo u mišljenjima, oko rada na određeno i neodređeno vrijeme, ali to nas nikako kao odgovorne strane ne treba abolirati od toga da razgovaramo dalje o svim ostalim temama”, kazao je ministar Aladrović.
Ističe kako neslaganje o tim pitanjima ne znači da se, kao odgovorni partneri, ne slažu da treba stvoriti novi akt, koji će biti bolji i kvalitetniji.
Aladrović je kazao da su i Vlada i sindikati apostrofirali važnost pojačanog kolektivnog pregovaranja - i to jačanjem socijalnog dijaloga, jer se tako najbolje može utjecati na društveno ekonomske teme.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ocijenio je da se u Hrvatskoj prečesto mijenjaju zakoni, a da Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), kada god ima potrebe za promjenama u radnom zakonodavstvu, maksimalno izbjegava kolektivno pregovaranje.
Sindikati u konzultativnim sastancima o novom Zakonu o radu, istaknuo je Novosel, žele promijeniti smjer reguliranja odnosa radnika i poslodavaca u Hrvatskoj ka kolektivnim ugovorima.
"Očekujemo da u tijeku ovih zakonskih izmjena, na mnogim mjestima (...) Zakon o radu bude samo jedan okvir, a da kroz kolektivne ugovore budemo brži, prilagodljiviji i fleksibilniji za svake promjene", poručio je Novosel.
Podsjetio je da se kolektivnim ugovorima vode i druge zemlje zapadne Europe, dok u Hrvatskoj postoje samo dva sektorska kolektivna ugovora.
Sever: Fleksibilizacija rada na neodređeno vrijeme produbila bi jaz
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra kako bi fleksibilizacija Zakona o radu u pogledu ugovora na neodređeno vrijeme, bila samo kozmetička promjena koja bi imala loše učinke na položaj hrvatskih radnika.
"Danas smo htjeli predsjedniku Vlade pokazati da je takva politika, koja se u Hrvatskoj vodila i 90-ih godina, pa 2003. i 2013. godine, svaki put pod krinkom da se Zakon o radu treba fleksibilizirati da bi se povećala zaposlenost, zapravo uzrokovala egzodus ljudi iz Hrvatske", naglasio je Sever.
Kazao je da su sindikati svjesni kako ugovora o radu na određeno vrijeme ima previše. Istaknuo je i činjenicu da je prije dvije godine Hrvatska zabilježila brojku od 25 posto ukupno zaposlenih na određeno vrijeme, dodavši da je od 2003. do 2018. taj postotak rastao s 9 na 25 posto.
"To je pokazatelj da se tu nešto mora promijeniti", kazao je Sever.
Međutim, ne smatra da se to mora napraviti fleksibilizacijom zapošljavanja na neodređeno, koja bi trebala biti pravilo, jer će takva fleksibilizacija dodatno produbiti jaz.
"Ako se fleksibilizira sustav u radu na neodređeno vrijeme, njima više ni ne treba rad na neodređeno vrijeme jer će svakoga moći zaposliti na određeno, pa ga se riješiti kad god želi pod bilo kojim uvjetima", smatra Sever.
Aladrović je, međutim istaknuo, da Vlada glede fleksibilizacije rada smatra da između ugovora na neodređeno i određeno, postoji sustav spojenih posuda, pa broj ugovora na određeno ovisi o razini fleksibilnosti raskida ugovora na neodređeno.
Najavio je i kako će Vlada do 31. listopada donijeti Odluku o visini minimalne plaće u Hrvatskoj.
