Režije su nesnosno skupe, a istovremeno stambene zgrade na području Grada su devastirane, zaboravljene u vremenu i neodrživom sustavu upravljanja, o čemu govori i analiza energetske obnove koju je načinila Ana Pavičić Kaselj iz stranke Za grad koja konkurira na lokalnim izborima za ulazak u Gradsku skupštinu.
"Čak 80 posto njih starije je više od 40 godina te zahtijevaju ozbiljne zahvate na obnovi fasade, postavljanju izolacije, zamjeni prozora, dotrajalih i neučinkovitih kotlovnica i slično. Posebna kategorija su višestambene zgrade priključene na centralne toplinske sustave u kojima se toplinska energija obračunava po kvadratu stana, a ne po realnoj potrošnji. U tim slučajevima nerijetko je više od pet zgrada spojeno na jedan vodomjer, dok se potrošnja vode obračunava prema broju članova kućanstva", navodi ona.
Novca ima
"Kako bi se stanarima omogućilo plaćanje troškova energije i vode prema ostvarenoj potrošnji potrebne su ozbiljne preinake na postojećim instalacijama i sustavima grijanja, što zahtjeva velika ulaganja. Smatramo da Grad Zagreb u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost treba osigurati barem 40 posto sredstava za sufinanciranje takvih investicija", rekla je Pavičić Kaselj.
Ona smatra da je samo deset milijuna kuna godišnje - što čini tek jednu desetinu troškova Ureda zagrebačkog gradonačelnika(!) - dovoljno da Grad Zagreb sufinancira preko 3.000 projekata energetske obnove godišnje.
"Ukupna ulaganja u ove projekte godišnje bi rezultirala s preko 106 milijuna kuna investicija pri čemu bi se sačuvala radna mjesta u građevinskoj industriji i dao poticaj obrtnicima, s obzirom da bi se na provedbi energetske obnove zaposlilo preko 12.000 ljudi godišnje", izračunala je, upozoravajući kako će energija u budućnosti poskupljivati, a ovakav poticaj omogućio bi građanima da dugoročno smanje troškove režija za čak 30 posto i na taj način povećaju kvalitetu života.
Slučaj Heidelberg
"Ovakva praksa već je dugi niz godina poznata u raznim europskim gradovima. Primjerice, grad Heidelberg u Njemačkoj koji ima manje od 150.000 stanovnika, već deset godina sufinancira projekte energetske obnove. U svojem godišnjem proračunu Heidelberg osigurava deset milijuna kuna za poticanje obnove obiteljskih kuća (sa 40.000 kuna) te višestambenih zgrada (sa 400 kn/m²). Tijekom godina investicije u energetsku obnovu stambenih zgrada na taj su način rezultirale ukupnim ulaganjima višim od 600 milijuna kuna, te sačuvale i stvorile preko 300.000 radnih mjesta", zaključuje Ana Pavičić Kaselj.
