U jeku inflacije i vala poskupljenja s kojima se svakodnevno borimo s viceguvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Romanom Šubićem za Danas.hr razgovarali smo o važnosti financijske pismenosti koja je ključna za uspješno upravljanje osobnim financijama.
"O financijama treba početi učiti već od djetinjstva, a ne tek kad se pojedinac zaposli i počne zaduživati. Rezultati istraživanja o financijskoj pismenosti pokazali su da se oko 70% mladih rijetko informira o financijskim temama", rekao je Šubić.
Međutim, pozitivno je što 63% mladih želi proširiti svoja znanja o financijama.
"To nam daje nadu da se s mladima može nešto učiniti", istaknuo je viceguverner.
Ipak, znanje koje imaju, obično i ne primjenjuju, kaže viceguverner, a to je važno za financijsku pismenost. Dodaje i da ne postoje konkretni pokazatelji da su mladi značajno financijski pismeniji od drugih, a loše je i što ne postoji sustavno financijsko obrazovanje.
Džeparac uči djecu kako s novcem
Mladi koji su od roditelja dobili ograničen džeparac, naglasio je Šubić, i već kao djeca učili kako njime upravljati, kao adolescenti i odrasle osobe pokazali su se financijski pismenijima.
Kao najveći problem istaknuo je logiku neodgovornog konzumerizma po kojoj se potiče trošenje novca bez obzira na to koliko netko ima novca na raspolaganju, umjesto da se mlade educira kako štedjeti za budućnost.
"Prema istraživanjima, opća razina financijske pismenosti Hrvata dosad je bila na 56%, a zatim se povećala na 59% što bi u školi bilo ocijenjeno s trojkom. To i dalje nije dovoljno za pohvalu", rekao je viceguverner.
Umirovljenici prepušteni sami sebi
A u svijetu financija, najranjiviji su ipak stariji i često su prepušteni sami sebi, napomenuo je Šubić.
"Ne postoji sustavan pristup za financijsko obrazovanje starijih i to nije dobro. Na tome trebaju poraditi financijske institucije, poslovne banke i društvo. Upravo su stariji zbog svoje ranjivosti često žrtve telefonskih i internetskih prijevara. Oni stariji od 70 godina trebaju pozorno upravljati s PIN-ovima, podacima s osobnih iskaznica, bankovnih računa i kreditnih kartica jer bolje je spriječiti nego liječiti", upozorio je viceguverner.
Tek ponegdje se radi i na financijskom opismenjavanju ljudi treće životne dobi, bilo u domovima umirovljenika ili kroz programe pojedinih banaka. Ali ipak sve ovisi o pokušajima pojedinaca i grupa, ispričao nam je Šubić.
Znanje, ponašanje i stav prema novcu
Šubić je objasnio da financijski odgovoran pojedinac razlikuje svoje želje od realnih potreba i planira svoje rashode, dok nedovoljno financijski pismeni ne vode svoj kućni budžet i ne osvještavaju svoje troškove. Naravno, kućanstva koja imaju male prihode nedovoljne za zadovoljavanje osnovnih potreba se nalaze u realnom problemu kojeg teško rješava bilo kakvo planiranje, ali za veliki broj ljudi financijska edukacija bi znatno povećala kvalitetu upravljanja prihodima i rashodima, kazao nam je viceguverner HNB-a.
"Testiranje financijske pismenosti obuhvaća pitanja koja se ne odnose samo na financijsko znanje, već i na financijsko ponašanje kao i na financijske stavove pa je za očekivati da oni pojedinci koji su financijski pismeniji ujedno znaju i odgovornije upravljati novcem i živjeti u okviru svojih mogućnosti", istaknuo je viceguverner.
Kad bismo osvijestili svoje troškove, pronašli bismo mogućnosti za njihovo smanjenje i mogli bismo početi štedjeti, kazao je Šubić.
Minusi su najskuplji oblik zaduživanja
Viceguverner je imao što reći i o minusima na računima i savjetovao je da se što manje koriste.
"Korištenje minusa, odnosno prekoračenja po tekućem računu je relativno jednostavno i lako dostupno, a troškovi takvog zaduživanja su nažalost skupi i za onog tko učestalo ne provjerava teško primjetni pa bi bilo dobro da građani taj instrument zbilja koriste u krajnjoj nuždi, a ne kao 'stalni' kredit", izjavio je Šubić.
Prema podacima koje smo dobili iz HNB-a, ukupan iznos prekoračenja u 2022. iznosio je 774.605.083 eura (5.386.262.000 kuna), dok su ukupne obračunate kamate iznosile 2.455.902 eura (18.504.000 kuna).
Međutim, rekao nam je viceguverner, ne može se direktno zaključiti da isključivo financijski slabije pismeni ljudi koriste minus po tekućem računu i obrnuto.
"Viša razina financijske pismenosti otvara mogućnost boljeg uvida u vođenje vlastitih financija pa samim time i eventualnog izbjegavanja korištenja prekoračenja po tekućem računu", zaključio je Šubić.
Euro i efekt novčane iluzije
Od službenog uvođenja prošlo je dva mjeseca, no postupak prilagodbe u glavama hrvatskih građana još uvijek traje, a pri kupnji i dalje razmišljamo koliko bi nešto koštalo u kunama.
"Prilikom plaćanja nečega u eurima i dalje razmatramo koliko bi to koštalo u kunama. Po novom, stečemo dojam i zavaravamo se da je nešto jeftinije za nas kao kupce. Nešto što je prije koštalo 12 kuna sada stoji 1 euro i 60 centi i pri tom stječemo dojam da je to jeftinije. Ako se takav oblik financijskog ponašanja nagomilava, to će utjecati na naš kućni budžet. Naravno, i naša primanja izražena u eurima nominalno su manja nego u kunama, iako im je vrijednost ista, ali efekt iluzije novca može biti nezgodan ako se ne odupremo dojmu da je sada nešto puno jeftinije samo zbog toga što je nominalna cijena manja", rekao je Šubić.
Ne plaćajte dva računa
Šubić je primijetio kako neki hrvatski građani u 2023. nisu osvijestili da svojim bankama plaćaju nepotrebnu naknadu.
"Prije smo obično imali kunski i devizni račun, a po konverziji kuna u eure, moguće je da i dalje imamo dva računa u našim bankama, a da u praksi koristimo samo jedan. Kunski račun automatski se konvertirao u eurski, a devizni nam možda zapravo više ni ne treba. Zašto bismo onda dodatno plaćali naknadu za vođenje dva računa", kazao je Šubić.
Inače, HNB je potrošačima omogućio usporedbu naknada za najčešće korištene platne usluge povezane s eurskim tekućim računom. Usporediti bankovne naknade možemo klikom na poveznicu.
U okruženju smo sustava gdje banke dominiraju. Međutim, možemo poslovati i s drugim financijskim posrednicima i koristiti njihove usluge, istaknuo je viceguverner.
"Znamo da jednom godišnje moramo osigurati automobil, ali nismo svjesni da možemo osigurati naše kuće i stanove i tako se zaštititi od nepredviđenih događaja. Svi smo svjesni da plaćamo prvi i drugi mirovinski stup, ali nismo svjesni da postoji treći mirovinski stup koji predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju na kojoj možemo dobiti državna poticajna sredstva", objasnio je Šubić.
Hrvati su konzervativni ulagači
Hrvati su tradicionalno usmjereni na ulaganje u nekretnine, rekao je viceguverner. Zaista, ima ih koji ušteđeni novac pretaču u kuće i stanove u nadi da će od rente dobro zaraditi.
"Rezultati istraživanja pokazali su da 50% anketiranih mladih spada u konzervativne ulagače što nije tako loše s obzirom na to da je financijska pismenost mladih relativno niska pa je bolje ne zaletavati se u nepoznata ulaganja", istaknuo je Šubić.
Dobro je rasporediti ulaganja u različite oblike imovine kako bismo smanjili ukupnu razinu rizika i pritom je razborito ne upuštati se u rizična ulaganja sa sredstvima koja nam služe za podmirivanje mjesečnih izdataka, naglasio je viceguverner.
"U rizične investicije ulažemo s viškom sredstava koja smo spremni čak i izgubiti. Treba se kloniti ulaganja o kojima nismo dovoljno informirani", rekao je Šubić.
Oprezno s kriptovalutama
Viceguverner je podsjetio da regulatori u Hrvatskoj, HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), kao i oni inozemni, već dugo upozoravaju na kriptovalute kao na špekulativno ulaganje.
"Između nerizičnih ulaganja u komercijalne banke pa do visokorizičnih i nereguliranih ulaganja u kriptovalute postoji niz drugih investicijskih proizvoda, a svatko od nas mora za sebe odlučiti koju razinu rizika i ulaganja može sebi dozvoliti", istaknuo je Šubić.
Štednja nekad i sad
Šubić je odgovorio na pitanje je li štednja još uvijek privlačna hrvatskim građanima.
"Prosjek kamatnih stopa na oročenu štednju spustio se na razinu od otprilike 0,1% godišnje što je, naravno, jako mala kamata u odnosu na razdoblje od prije deset godina kad je prosječna kamatna stopa na štednju u kunama dosezala čak 3,5%. Ipak, ono što nas kod štednje u bankama i dalje privlači jest sustav osiguranja depozita kojeg mnogi građani uopće nisu svjesni, a koji omogućava štedišama čak i u eventualnom slučaju propasti neke banke, kompletnu sigurnost sredstava u pojedinoj banci do visine od 100 tisuća eura što naravno doprinosi stabilnosti cijelog financijskog sustava", istaknuo je viceguverner.
Narodne obveznice nisu novost
Šubić je komentirao inicijativu ulaganja u narodne obveznice koje će Ministarstvo financija izdati 8. ožujka, a za koje se građani mogu upisati u poslovnicama banaka od 22. veljače do 1. ožujka, Prema anketama, za njih je zainteresirano 60% Hrvata.
Tako bi građani koju ulože 500 eura, koliko je najmanje potrebno izdvojiti za kupnju narodnih obveznica, nakon dvije godine uz kamatu od 3,25% mogli hodati uokolo s dodatnih 32,5 eura u džepu.
Državne obveznice, istaknuo je Šubić, koje su usmjerene na građane kao na ciljane ulagače nisu novost u svijetu. Takav oblik ulaganja već je postojao u drugim zemljama i pokazao se uspješnim na drugim tržištima.
"Ulaganje u državne vrijednosne papire već postoji, ali neizravno, kroz drugi stup mirovinske štednje gdje su mirovinski fondovi ulagali u vrijednosne papire Republike Hrvatske, a mi smo kao osiguranici u mirovinskoj štednji neizravno u tome sudjelovali. Isto je s obvezničkim investicijskim fondovima", objasnio je viceguverner.
U okruženju niskih kamatnih stopa na štednju ulaganjem u narodne obveznice građanima bi se pružila mogućnost investicije s većim prinosom. Ipak, postoji rizik.
"Želimo li prodati obveznicu prije njezina dospijeća od dvije godine i doći do novaca, moramo znati da se ona pritom prodaje po tada važećoj tržišnoj cijeni i da pritom možemo i izgubiti", komentirao je Šubić.
Viceguverner Šubić objasnio je da se o ulaganju u narodne obveznice u Hrvatskoj raspravljalo i prijašnjih godina, ali ta se ideja primjenjuje sada jer je Ministarstvo financija procijenilo da je ovo pravi trenutak za takav projekt. Naime, Vlada putem prvih narodnih obveznica u novijoj hrvatskoj povijesti želi prikupiti milijardu eura.
"Na godišnjoj osnovi redovno dolazi do dospijeća nekih prijašnjih zaduživanja države i s obzirom na vrlo skoro dospijeće vrijednosnih papira Ministarstva financija od prije nekog vremena postoji potreba za pribavljanjem novog kapitala, odnosno za refinanciranjem tog duga", rekao je Šubić.
Odluka je fiskalne vlasti, pojasnio je Šubić, na koji će način to napraviti.
"Može se kazati kako je inicijativa Vlade dobrodošla, ali građani moraju imati sve potrebne informacije kako ne bi naknadno došlo do neželjenih situacija", zaključio je viceguverner.
