Naš predsjednik nije oduševljen ni narodnim obveznicama, pa ih neće kupiti, za razliku od premijera koji hoće. A one su od danas dostupne svima, i to prvi put od hrvatske samostalnosti. Neće doduše izgledati ovako lijepo kao što su izgledale ove iz Jugoslavije, ali nije sve u izgledu. Dakle uložite minimum 500 eura, za dvije godine imate 30 eura više. Isplati li se više novce dati državi, sakriti u madrac, ulagati u dionice, kupovati nekretnine ili možda bitcoine.
U Jugoslaviji s njima se financirala izgradnja autocesta i tunela, u modernoj Hrvatskoj vidimo ih po prvi put. Stari, mladi, bogati, siromašni; mnogi su zainteresirani za narodne obveznice.
Građani skeptični, političari, barem vladajući, optimistični. Pozivaju i druge da im se pridruže.
"Nek' slušaju građani mene, predsjednika Vlade, ja hoću, ministar financija hoće, nećemo nikog' siliti što napraviti sa ušteđevinom, stvar je otvorena na jedan način svakom hrvatskom građaninu", istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Neki su za savjet pitali i suprugu.
"Ne samo suprugu, mi smo uključili i djecu i procijenili smo ako će biti financijskih mogućnosti uz moje kredite da ćemo se odlučiti za kupnju obveznica", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Predsjednik naravno misli drukčije.
"Neću, neka to kupe oni kojima to više znači nego meni. Ja i tako ne mogu kupiti puno, ne želim uzeti nekom drugom i ne želim sudjelovati u PR kampanji", istaknuo je predsjednik Zoran Milanović.
Državne obveznice, slažu se stručnjaci, siguran su oblik ulaganja. Imaju rok dospijeća od dvije godine, minimalni ulog je 500 eura, a najmanja kamata je 3,25 posto.
"Uložit ću relativno dosta s obzirom na to da su mi novci sada na tekućem računu gdje je kamata nula", govori ekonomist Ljubo Jurčić. Na pitanje koliko će duboko posegnuti u džep, odgovara:
"Pa kao što sam već vašim kolegama već rekao, jednu okruglu cifru od vjerojatno 100 tisuća eura."
Ekonomist Jurić uložit će vrtoglavih 100 tisuća eura, no ima li boljih načina ulaganja, provjerili smo uz pomoć stručnjaka.
1000 eura uloženih u obveznice uz kamatu od 3,25% godišnje donosi 32,5 eura. Klasična štednja u banci je neisplativa, kamata od 0,5%, donosi mizernih 5 eura prihoda. Prosječni prinos dionica je teško izračunati, ali u SAD-u je 8% godišnje što bi značilo da se na 1000 eura može zaraditi 80 eura. Najdraže ulaganje Hrvata - nekretnine, imaju godišnji porast vrijednosti od 4% i za mnoge su najdraža investicija.
"Nekretnine su uvijek dobre, zato što u principu vremenski period od zadnjih 10 godina je pokazaop da nekretine drže vrijednost Ako uzimamo u obzir sad zadnju godinu, sigurno je zapravo ostvario dobit od 15-20 posto ako bi sada prodao", rekao je ekonomski analitičar Petar Vušković.
Razni su načini na koje se može obrnuti novac, jedan od njih je - zlato. Potražnja je sve veća, u posljednjih 20 godina ta plemenita kovina prosječno raste za 8% godišnje.
"Trenutno ulog od 1000 eura od prije 20 godina vrijedi ako se ne varam oko 5000 eura. Moje osobno mišljenje je da će i oni koji ulažu u nekretnine i oni koji ulažu u dionice i oni koji ulažu u zlato proći bolje od onih koji ulažu u štednju u banci i obveznice. Uključujući i narodne obveznice", rekao je stručnjak za investicijsko zlato Josip Kokanović.
Ovo su redom bila klasična ulaganja, o vrlo rizičnom bit coinu teško je dati savjet.
Puno je načina da se oplodi novac, neki su brži, neki sporiji. Ipak neke financijske vratolomije ne preporučujemo, barem ne onima tankih živaca i slabog srca.
Puno je načina kako se obogatiti, još više kako bankrotirati. Ipak dobru staru čarapu više nitko ne preporuča. Obveznice, dionice, nekretnine, zlato, svatko bira sam uz jednu važnu napomenu - nikad sva jaja u jednu košaru.
