Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić danas se osvnuo na kupovinu gotovo dvije tone zlata u prosincu prošle godine vrijednosti oko 95 milijuna eura.
Rekao je da je zlato kupljeno isključivo zbog potrebe prijenosa dijela međunarodnih pričuva Europskoj središnjoj banci (ESB) po ulasku u eurozonu, danajveći dio međunarodnih pričuva ostaje u Hrvatskoj i njima upravlja HNB, dok se manji dio od 15 posto se mora izdvojiti u zlatu, a 85 posto u američkim dolarima-
"Zato je zlato kupljeno zlato u protuvrijednosti oko 95 milijuna eura, što je preneseno Europskoj središnjoj banci na zajedničko upravljanje. Na tome smo nešto malo i zaradili", rekao je guverner-
O kupovini zlata imali su što i drugi reći.
Tako iz Centra zlata koji se bave investicijskim zlatkom navode kako je HNB u prosincu kupio 56256 unci zlata vrijednosti 96 milijuna eura.
"Ovo je prvi put nakon osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi. Razlog kupnje ove količine zlata je pristupanje Hrvatske europodručju te zahtjevi koje Europska središnja banka (ESB) ima od svake članice koja joj pristupa. Naime, ESB od svake nacionalne središnje banke zahtjeva prijenos određenog dijela međunarodnih deviznih rezervi na vlastiti račun. 85% tih rezervi mora biti u američkom dolaru, a 15% u zlatu. Budući da HNB donedavno nije imao u posjedu niti gram zlata, ova kupnja odgovara upravo tom iznosu od spomenutih 15% hrvatskih deviznih pričuva na računu ESB-a", navode u svom osvrtu.
Cijena zlata značajno narasla
Podsjetili su da je HNB svoje zlato prodao u nekoliko navrata početkom 2000-ih. Tako je 2001. godine, pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, prodano 13.127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci. Nakon svih troškova, Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo približno 115 milijuna dolara.
Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun dolara, navode u svom osvrtu.
Usporedili su sadašnju cijenu zlatu u američkim dolarima kreće se oko 1900 dolara po unci. "Pojednostavljeno rečeno, HNB je prije dvadesetak godina prodao hrvatsko zlato po relativno niskoj cijeni te ga je nedavno kupio po značajno višoj cijeni, propuštajući veliku zaradu od rasta cijene zlata koji je u proteklih 20 godina iznosio kumulativno više od 400%", navode u osvrtu.
Potražnja probija rekorde
Ističu da najnovije izvješće Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) pokazuje kako je kumulativna potražnja središnjih banaka za zlatom u 2022. godini najviša u posljednjih 55 godina.
"Zlato se smatra sigurnom zaštitom vrijednosti imovine od inflacije, gospodarskih kriza i općenitih neizvjesnosti na tržištu, kao i od nepredvidljivih okolnosti poput ratova i pandemija", ističu.
Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlatatvrdi kako bi potražnja za zlatom trebala rasti i u budućnosti:
“Zlatne poluge i zlatnici sve su popularniji oblik štednje u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Samo prošle godine, Hrvati su kupili zlata u vrijednosti oko 2 milijarde kuna, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Činjenica da je zlato neoporezivo, likvidno i u prošlosti je nosilo visok prinos, dodatan je poticaj štedišama koji ne žele gledati kako im novac u banci propada.
Komentirao je i kupovinu HNB-a: "Razlozi zbog kojih središnje banke poput HNB-a kupuju zlato praktički su isti kao razlozi zbog kojih zlato kupuju pojedinci - zlato predstavlja zaštitu od inflacije i svih negativnih ekonomskih pojava, a izgledno je kako će tu ulogu nastaviti ispunjavati i u budućnosti, u što vjeruju i središnje banke."
