Većina saborskih klubova ocijenila je u srijedu prijedlog Mosta da se ograniče plaće državnih dužnosnika populističkim potezom, dok se u raspravi o prisutnosti NATO-a na hrvatskom teritoriju ponovno mogle čuti neprimjerene riječi kada su nezavisnog zastupnika Željka Glasnovića iznervirali članovi Živog zida.
Prijedlogom zakona o plaćama državnih dužnosnika žele se plaće državnih dužnosnika urediti tako da koeficijent i osnovicu za obračun plaća utvrđuje Sabor, kao i da se onemogući rast plaća dužnosnika u vezi s poreznom reformom, koja stupa na snagu 1. siječnja 2017.
Miroslav Šimić (Most) u ime predlagatelja kazao je da nije primjereno povećavati plaće državnih dužnosnika u vrijeme kada Hrvatska još uvijek prolazi kroz krizu, pozvavši zastupnike da podupru taj zakonski prijedlog.
Branimir Bunjac (Živi zid) zamjerio je Mostu što nije podržao nijedan amandman Živog zida kada se donosila porezna reforma, no podržat će prijedlog o ograničavanju plaća dužnosnika. "Mi zastupnici trebamo predstavljati uzor u državi", kazao je, ustvrdivši da su plaće i privilegije odvojile zastupnike od naroda.
Klub SDP-a je pak ponudio političku trgovinu Mostu - Peđa Grbin je kazao da će SDP podržati Mostov prijedlog ako Most podrži SDP-ov o povećanju minimalne plaće.
Marija Jelkovec (Klub HDZ-a) kazala je kako ne bi trebalo ishitreno donositi odluku u plaćama državnih dužnosnika kako se ne napravili još veći disbalansi u sustavu, već da je potrebno temeljito analizirati plaće u javnom i državnom sektoru. "Naš klub smatra da nije dobro da nadređeni državni dužnosnik ima manju plaću od svog podređenog službenika", rekla je, istaknuvši da populističke mjere nisu uvijek najbolje i mogu imati suprotan učinak od željenog.
Da je zakon nepripremljen složio se i Davor Vlaović (HSS) poručivši da je to pitanje trebalo riješiti uredbom Vlade.
"To je jeftino mazanje očiju jer da nije tako uredio bi s cjelokupni sustav plaća u javnom sektoru", kazao je Milorad Pupovac (Klub SDSS).
U raspravi o potvrđivanju memoranduma kojim bi se NATO-u omogućile vojne aktivnosti na području Hrvatske, zastupnici Ivan Pernar (Abeceda demokracije) i Branimir Bunjac (Živi zid) uspjeli su iznevirati Željka Glasnovića (NZ) koji ih je opsovao i "zaradio" oduzimanje riječi.
Glasnović je rekao da hrvatski problem nije vanjski, već unutarnji. "Crna kuga ubila je u 14. stoljeću trećinu Europe, 25 milijuna ljudi, a komunizam je ubio od boljševičke revolucije do dan danas oko 110 milijuna ljudi".
Na to je Bunjac odgovorio: "Ne znam u kojem vremenu vi živite ako mislite da se NATO savez bori protiv komunizma".
"Nemojte me z....ti, ja to nisam rekao", iznervirano je uzvratio Glasnović kojeg je također smetralo što Pernar, dok on govori, surfa po internetu na mobitelu.
"Ja vama govorim, a vi gledate tamo gore internet, jako se interesirate što ću vam reći. Evo to je primjer totalne hipnoze. Njemu je mozak opran jer pati od bipolarnog poremećaja", kazao je Glasnović, na što mu je predsjednik sabora Željko Reiner oduzeo riječ.
Bunjac (Živi zid) je akcije NATO-a ilustrirao stanjem u Libiji kazavši da, iako se NATO operacije često proklamiraju kao borba protiv terorizma, "služe za porobljavanje malih država radi stjecanja resursa, prije svega nafte".
Kad je riječ o nacionalnoj sigurnosti Miro Bulj (Most) smatra da se Hrvatska treba "uzdati u se i u svoje kljuse", založivši se za obvezni vojni rok.
"Vidimo danas poruku iz Srbije i ruskog ministra vanjskih poslova da će naoružavati srpsku vojsku... To je poruka nestabilnosti na ovom području. Ali ja šeljem poruku da nam nitko ne može pomoći koliko mi sami sebi", rekao je.
Pernar je pak povukao paralelu s kornatskom tragedijom u kojoj su stradali hrvatski vatrogasci za koju tvrdi da ju je uzrokovala odbačena NATO bomba.
Sutra odluka o proračunu
Hrvatski sabor će u četvrtak, posljednjeg dana redovnog zasjedanja odlučivati o državnom proračunu za iduću godinu i 132 amandmana podnijeta na taj glavni finacijski dokument.
Obavi li Sabor sav planirani posao u četvrtak, zastupnici će se u klupe vratiti tek 15. siječnja, nakon ustavne stanke.
Prvim proračunom koji je predložila vlada Andreja Plenkovića, planiraju se prihodi u iznosu od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.
Od ukupno 132 pristigla amandmana, najbrojniji su SDP-ovi dok su vladajući uputili tek tri amandmana, i to dva Mostova i jedan HDZ-ovog zastupnika Zlatka Hasanbegovića i nezavisne zastupnice Brune Esih.
Financijski su najteži amandmani Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) i SDP-ovca Predraga Matića, a iznose 10 odnosno 5 milijardi kuna.
