Je li Hrvatska blizu ulasku u recesiju? Novi list piše, pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke (HNB), da tri kvartala zaredom - od posljednjeg prošlogodišnjeg te prva dva ove godine - pada vrijednost i robnog izvoza i robnog uvoza, što vodi zaključku da od prošle jeseni usporavaju gospodarske aktivnosti i da Hrvatska moguće ide prema recesiji.
U drugom tromjesečju ove godine, prema informaciji HNB-a, vrijednost robnog izvoza bila je 4,7 milijardi eura i manja je za 453 milijuna eura, odnosno za gotovo 10 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Gleda li se cijelo prvo polugodište ove godine, hrvatski je izvoz nekoliko desetaka milijuna eura veći nego lani i to zahvaljujući tome što je u prva tri mjeseca bilježio rast.
Turizam ublažio pad izvoza
U drugom tromjesečju pala je i vrijednost izvoza, ali je taj pad blaži oko 3,5 posto, pa je u drugom kvartalu Hrvatska ostvarila minus u robnoj razmjeni sa svijetom koji je veći od onoga što je sama izvezla, što znači da je prihod od izvoza bio upola manji od vrijednosti robnog uvoza. Dio pada vrijednosti u robnoj razmjeni s inozemstvom moglo bi se tumačiti padom cijena energenata, ali s obzirom na to da je Hrvatska puno veći uvoznik nego izvoznik energije, a uvoz je ipak sporije padao, jasno je da stabiliziranje cijena energenata nije glavni razlog trenda pada izvoza - piše Novi list.
Naravno, napominje se da je turizam amortizirao pad vrijednosti izvoza donijevši u drugom kvartalu prihode za 18,4 posto veće nego u istom tromjesečju 2022. godine te da je u trećem kvartalu (kada je vrhunac turistike sezone) prihod od turizma iznosio čak 3,18 milijardi eura bivajući veći za čak 800 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje one rekordne pretpandemijske 2019. godine.
Vušković: Dok vidite radnike iz Azije...
Pa jesmo li, s obzirom na to, na pragu recesije? Ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković tvrdi da nismo. Štoviše, da joj nismo ni blizu.
"Trenutačno ne postoji niti jedan ekonomski parametar koji upućuje na dolazak recesije. Inflacija je rezultat izražene kupovne moći građana, a tržište rada nije zabilježilo nikakav rast nezaposlenosti. Likvidnost gospodarstva je dobra, unatoč restriktivnoj monetarnoj politici. Cijena energenata je stabilna. Burze ne bilježe izraženije oscilacije cijena. Neka poduzeća koja posluju s Njemačkom bilježe pad narudžbi svojih proizvoda, ali to su jedine ekonomske anomalije na tržištu. Sve ostalo su statistički podaci koji se mogu tumačiti na ovaj ili onaj način, ali u suštini živimo u povoljnoj ekonomskoj dinamici", kazao nam je Vušković.
Naspram statističkih pokazatelja, kaže on, neki drugi pokazatelji pouzdaniji su detektori recesije.
"Znate što, kada na cestama više ne budemo susretali radnike iz Azije to će biti prvi znak dolaska recesije. Puno prije nego bilo koja metodologija prikupljanja i obrade statističkih podatak to bude mogla potvrditi", ističe.
HNB: Moguće jačanje negativnih rizika
Udžbenička definicija recesije kaže da je to blaže opadanje ekonomske aktivnosti, a mjeri se opadanjem realnoga bruto nacionalnog proizvoda. Recesijom se smatra svako lagano opadanje realnoga bruto nacionalnog proizvoda u dva ili više uzastopnih kvartala.
Potkraj kolovoza Državni zavod za statistiku je objavio da je, zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo raslo i u drugom tromjesečju ove godine, odnosno deseti kvartal zaredom, ali je taj rast blago usporen na 2,7 posto na godišnjoj razini.
HNB je, pak, sredinom rujna objavio da se projekcija očekivanog rasta hrvatskoga gospodarstva za 2023. godinu nije promijenila u odnosu na onu iz lipnja i da iznosi 2,9 posto, dok bi rast u 2024. i 2025. godini mogao usporiti na 2,6 posto. S tim da, napomenuše u HNB-u, recentna kretanja, uključujući ona u vanjskome okružju, upućuju na jačanje negativnih rizika.
POGLEDAJTE VIDEO: Ekonomski stručnjak Nestić: 'Plaće i mirovine će rasti, recesija će biti blaga, kratka'
