O stanju njemačke privrede i financija vjerojatno najbolje govori otkriće Financial Timesa da Bundesbanka planira otpustiti stotine svojih službenika “u nastojanju da umiri političke kritike zbog svojih sve većih gubitaka”, javlja B92. Čini se kako uznemirenost u ovom “konzervativnom i tajnovitom stupu njemačkog establišmenta" raste, a Financial Times, koji se poziva na svoje upućene izvore, računa da je Njemačka centralna banka nagomilala 20 milijardi eura gubitaka zbog dramatičnog rasta kamatnih stopa kojima se nastoji suzbiti rast inflacije.
Uslijed ove ukliještenosti između Scile i Haribde svojih financija, neželjene inflacije i skupe kamate, federalna revizorska služba opominje da Bundesbanci čak može biti potrebno financijsko spašavanje. Ironija leži u tome što je upravo predsjednik njemačke centralne banke Joakim Nagel bio najglasniji među zagovornicima podizanja kamatne stope, koje mu se sada obija o glavu, a vremena kada "ne vjeruju svi Nijemci u Boga, ali svi vjeruju u Bundesbanku" - kako je svojevremeno primijetio predsjednik Europske komisije Jacques Delors - postaju, čini se, stvar prošlosti.
'Opipljiv osjećaj opadanja'
Euronews u svom engleskom izdanju ovih dana izvještava da je “Njemačka prešla put od nekoga tko izaziva zavist čitavog svijeta, do najgore ekonomije razvijenog svijeta”. Ovo je tek jedan u nizu sličnih izvještaja. “Poslova je bilo na pretek, džepovi njemačke vlade su se punili dok su se ostale europske vlade davile u dugu, a knjige su pisane o tome što bi druge zemlje mogle naučiti od Njemačke. Ne više. Sada Njemačka ima najgore pokazatelje od svih razvijenih ekonomija”, opominje Euronews.
Londonski Telegraph u istom duhu skreće pažnju da je “osjećaj opadanja u Njemačkoj opipljiv” te da “svi prognozeri – OECD, MMF, Europska komisija, Bundesbanka – predviđaju da će se, u skupini G20, jedino njemačka ekonomija ove godine smanjiti, a iduće samo stagnirati". Doduše, to ne znači da će biti mnogo, nego samo malo lošija od ostalih s Kolektivnog zapada, jer, navodi Telegraph, “sve napredne ekonomije imaju poteškoće da prikažu nekakav rast”.
U pogledu duga pak, Bloomberg donosi "otrježnjenje" podatkom da se Njemačka u posljednje tri godine zadužila oko 1.500 milijardi eura te po stopi više nego duplo većoj u odnosu na prethodno razdoblje i 50 posto većoj nego u vrijeme velike svjetske ekonomske krize 2008. To spomenuti problem podizanja kamatnih stopa i servisiranja duga čini još znatnijim. Ukratko, kako zaključuje i Financial Times, “ovdje je sve umorno: turobno raspoloženje širi se njemačkom proizvodnom industrijom”. Brojke su dovoljno alarmantne da podrže takav dojam: industrijska proizvodnja je u usporedbi s 2018. pala za 12,2 posto, a u energetski intenzivnim sektorima industrije za čak 20 posto.
“Ekonomisti brinu da će industrijsko srce najveće europske ekonomije biti izjedeno jer sve više kompanija prebacuje proizvodnju u inozemstvo”, navodi Financial Times te dodaje da je istraživanje njemačke Trgovinske i industrijske komore pokazalo da skoro trećina kompanija preferira investicije u inozemstvu u odnosu na ekspanziju kod kuće. U tom smislu, značajan je primjer kemijskog giganta, kompanije BASF, koja smanjuje proizvodnju u svom sjedištu u Ludwigshafenu u korist investicije u Kini, vrijedne 10 milijardi eura. Logična investicija, jer, ovo postrojenje u Njemačkoj godišnje potroši prirodnog plina koliko i cijela Švicarska. Čak i sada, kada je cijena plina koliko-toliko ukroćena zahvaljujući vladinim subvencijama, ona je duplo viša nego što je bila. Pritom, zbog spomenutog problema rasta duga i cijene njegovog servisiranja, ni te intervencije ne mogu trajati dovijeka.
POGLEDAJTE VIDEO: Njemačka puca po šavovima. Ekonomija je u rasulu, Nijemci nezadovoljni jer ne znaju nemati, okreću se populizmu
'Godišnjica' uništenja Sjevernog toka
Njemačka je ovog utorka "proslavila" i prvu godišnjicu uništenja plinovoda Sjeverni tok. Tim je povodom cijenjeni istraživački novinar Seymour Hersh, koji je već ranije iznio podatak da su za to krivi Amerikanci, istaknuo kako to nije učinjeno zbog Ukrajine i kraja sukoba, nego da se spriječi pomirenje Njemačke i Rusije. Hersh je otkrio i da je njemački kancelar Olaf Scholz, po svemu sudeći, bio obaviješten što se sprema; ili tako barem procjenjuje američka CIA.
"Njemačka je u riziku od deindustrijalizacije. Gubitak jeftinog ruskog prirodnog plina, nužnog za rad tvornica, bolno je oštetio poslovni model njemačke ekonomije" jer je "plin koji se dovozi brodovima znatno skuplji od ruskog plina iz plinovoda", citira Euronews njemačke industrijalce pogođene ovim stanjem.
Umjesto jeftinog ruskog plina Njemačka sada uvozi skupi ruski ukapljeni plin – 40 posto više nego prije dvije godine – i posebno skupi američki ukapljeni plin. U posljednje dvije godine, naime, Europa je postala najveći američki klijent, a Financial Times donosi prognozu da će se do 2030. količina uvezenog američkog plina utrostručiti. Ditte Juul Jørgensen, generalna direktorica za energetiku u Europskoj komisiji, iz New Yorka poručuje da će američki ukapljeni plin Europi biti potreban desetljećima.
Cijena svega ovoga je predvidljiva, ekonomska ali i politička. U slučaju Njemačke, to znači da je njemačka opozicijska stranka Alternativa za Njemačku, koja ima drugačije ideje od, recimo, Scholza, uvjerljivo druga stranka po popularnosti, s podrškom 23 posto Nijemaca. Zato je sud po hitnoj proceduri dozvolio tajnoj službi da tu stranku stavi pod svoj nadzor.
