Hrvoje Serdarušić, financijski analitičar, prokomentirao je novi peti paket vladinih mjera za N1. Nije baš zadovoljan onime što je Andrej Plenković prikazao na sjednici Vlade. Podsjetimo, mjerama će se ograničiti cijene električne energije te plina, ali i smanjiti te zamrznuti cijene 30 osnovnih artikala u trgovinama.
"Previše je tu ekonomskog intervencionizma. Ja sam zastupnik teze da treba težiti manjoj državi, koja se što manje upliće u odnose koji se događaju na slobodnoj razini. Ove zadnje mjere neće nešto posebno smanjiti inflaciju", poručio je Serdarušić.
Cjenovne kontrole, dodao je, nisu efikasne u borbi protiv inflacije. A određivanje cijene koja je iznad tržišta, kazao je financijski analitičar, gotovo ništa ne znači.
U Hrvatskoj pred sezonu cijene rastu pa padaju
“Mi gledamo globalni indeks cijena, on je kontinuirano u padu, već preko godinu dana. U Hrvatskoj se zna da u prvom dijelu godine, zbog pripreme za turističku sezonu, cijene uglavnom rastu, a onda imate pad”, rekao je Serdarušić pa dodao:
"Generalno, inflacija je stvar sile teže jer je predugo problem bio negiran od strane onih koji su imali neku moć, i monetarnih vlasti i fiskalnih. Mislim da problem neće biti riješen dok ne dođemo u recesiju. Mi suštinski već imamo recesiju u Europi, pogotovo zbog situacije u Njemačkoj."
Prvo - ekonomija je u potpunosti, naglo, zaustavljena, naglasio je financijski analitičar, a baš to bilo je potpuno pretjerano i nepotrebno. Obustavile su se investicije i proizvodnje i potrošnje, dodao je, a u trenutku naglog otvaranja ogrmoman rast potraženje - opskrbni lanci su prekinuti pa je došlo do monetarnog poticaja.
"Ljudi su dobili ogromne količine novca koji se zadržao više nego su inicijalno bile procjene analitičara, tako da je ta inflacija bila produljena”, objasnio je Serdarušić.
Da nema stranih radnika bili bi u recesiji
Hrvatska je ulaskom u Eurozonu, kazao je financijski analitičar, smanjila neke svoje rizike, a glavni problem vidi u demografiji i svim političkim strankama koje bi se trebale time baviti.
"To je strateški problem ove države i on će se širiti na sve sustave. Imamo i veliki pad novorođenih. Da nemamo stranih radnika u Hrvatskoj mi bismo bili, to je svakom jasno, u velikoj recesiji. Ne bi imao tko raditi", kazao je Serdarušić. A u Hrvatskoj nema rasta nezaposlenosti.
"Mislim da to ima veze s ovim pocesima tzv. nearshoringa, mi vraćamo proizvodnju bliže sebi. Vraćanje proizvodnje iz Kine ovdje. Kina je godinama izvozila deflaciju na zapad i mi smo svi uživali – zbog strateških reobračunavanja, to sad vidimo u globalnoj geopolitici. Mi sad vraćamo na zapad tu proizvodnju i time dižemo potražnju za radnicima", objasnio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Košarica 30 proizvoda bit će 23 eura jeftinija. Tanja iz Zagreba: 'Neće pojeftiniti ono što meni treba'
Ponavljaju se pred izbore
"To su jednokratne mjere koje se uvijek radije ponavljaju pred izbore, nego recimo da su se događale prije godinu danu, ništa neuobičajeno, to se događa u drugim zemljama. S druge strane najava rasta kamatnih stopa na depozit – to se isto očekivalo da će se dogoditi, jer je već dulje Europska centralna banka kritizrala polovne banke u Europi zašto nisu dizale kamate na depozite", kazao je financijski analitičar.
Banke zarađuju, dodao je, tako da stave novac u račun kod središnje banke što im se više i isplaati. A zašto? Narasla je kamatna stopa i za depozite, i za kredite.
"Kad Europska središnja banka određuje temeljne kamatne stope, određuje ih prema bankarskom sustavu, to se zove monetarna transmisija. U Hrvatskoj je taj proces najsporiji, imamo među najnižim kamatnim stopama u Europi", objasnio je Hrvoje Serdarušić.
