PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Reiner procijenio da bi sjednica mogla trajati do dva ujutro
14:25 - Nastavljena je sjednica Sabora. Pojedinačne rasprave su započele s Domagojem Ivanom Miloševićem (HDZ). Potpredsjednik Sabora Željko Reiner je procijenio kako bi, s obzirom na velik broj prijavljenih zastupnika, sjednica trebala trajati do jedan ili dva sata ujutro i to bez replika.
Sastao se Odbor za europske poslove
14:20 - Istodobno s raspravom u Saboru započela je i prva sjednica Odbora za europske poslove.
Završena rasprava po klubovima; nova stanka
14:10 - Završena je rasprava po klubovima. Nikola Grmoja je zatražio stanku uime kliuba zastupnika Mosta, što mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odobrio do 14:20.
Nastavljena sjednica
13:45 - Sjednica je nastavljena izlaganjem kluba zastupnika zeleno-lijeve koalicije koje su podijelili zastupnici Tomislav Tomašević i Sandra Benčić.
Zekanović zatražio i dobio stanku
13:30 - Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista zatražio je stanku zbog konzultacija oko Zakona te se osvrnuo na zahtjev za povredom poslovnika koju je protiv njega podnijela zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov. Jandroković mu je rekao da krši poslovnik te potom odredio stanku do 13:40.
Anka Mrak Taritaš neće dati potporu Zakonu
12:47 - Svoje izlaganje uime kluba zastupnika započela je bivša ministrica Anka Mrak Taritaš, koja je pohvalila nastojanje da Zakon o obnovi Zagreba ide u dva čitanja, a ne u hitnu proceduru, kako bi oporba imala mogućnosti predstaviti svoje primjedbe. Potom se osvrnula na potres u Zagrebu iz 1880. godine te razvoj urbanizma nakon te tragedije.
Istaknula je da se urbanom obnovom Zagreba zakon nije bavio, a njome bi se postiglo da Zagreb dobije drugačije lice, odnosno priliku za drugačiji identitet grada, gospodarstvo... Klub STRIP-a, Pametnog i Glasa neće dati podršku zakonu u prvom čitanju. Istaknula je da Zagrepčani nakon potresa nisu imali što čekati, što je rezultiralo i s 398 primjedbi na javnom savjetovanju.
Naglasila je da se zakon ne primjenjuje direktno, već putem programa mjera koje Vlada treba donijeti 45 dana nakon donošenja Zakona i to bez saborske rasprave. Ističe da tri stvari treba zakonom definirati: podnošenje zakona, izgled dokumentacije te sufinanciranje putem imovinskog cenzusa.
Istaknula je da nije poznato koliko je od 25.000 oštećenih obnova u Zagrebu obiteljskih, višestambenih, javnih, kulturnih, itd. objekata, što je preduvjet za procjenjivanje je li model financiranja 60-20-20 adekvatan.
Krenule otvorene rasprave
11:38 - Deset klubova i 62 zastupnika prijavilo se za otvorenu raspravu. Prvi je Zlatko Hasanbegović iz Domovinskog pokreta.
Replike na izlaganja
11:00 - Započele su replike. Peđa Grbin je rekao kako će SDP podržati zakon u provm čitanju, a za podršku u drugom čitanju je naveo nekoliko kriterija. Pitao je Plenkovića može li biti konkretniji o financiranju i o trajanju obnove. Plenković je rekao da ne zna koliko će trajati obnova Zagreba te je rekao da će to trajati dugo. Preko 500 milijuna eura su bespovratna sredstva, 200 milijuna eura ide na izglasavanje u petak. Ovo ostalo ide iz VFO-a.
Hrvoje Zekanović je rekao da će Suverenisti podržati Zakon te će inzistirati na nekoliko promjena. Predložio je financiranje obnove trošarinama na energente ili duhan, jer smatra da dosad osigurana sredstva neće biti dovoljna. Plenković je opet govorio o Razvojnoj banci Europskog vijeća. Radit će se s HBOR-om koja bi trebala izdati posebne kreditne linije, koje će omogućiti financiranje obnove, a ostatak ide iz redovnih sredstava.
Zvonimir Troskot je upitao zašto potres nikad nije uziman u obzir tijekom stvaranja strategije nacionalne sigurnosti. Plenković mu je odgovorio kako je bio u Seizmološkoj službi te je izrazio želju da je osnaži. Naveo je da će pripremiti projekte kojima će je ojačati kako bi oni mogli bolje raditi svoj posao.
Anka Mrak Taritaš pohvalila je pojedine dijelove zakona te je istaknula da se nalazimo 4 mjeseca od potresa, ali nije poznato koliko je od oštećenih objekata javne, stambene i druge namjene. Svi koji su radili na popisivanju šteta imaju popis tipova oštećenih objekata i to može biti uvršteno u zakon prije drugog čitanja, poručio je Plenković.
Katarina Peović je predložila da se po imovinskom i dohodovnom cenzusom gleda da se onima koji ne mogu sufinancirati obnovu omogući potpuno pokrivanje troškova, a poslovni subjekti da financiraju obnovu u potpunosti. Plenković je rekao kako je tema socijalne osjetljivosti važna te je obećao da će kroz raspravu voditi računa da nađe primjereno rješenje i za one koji žive u siromaštvu ili na njegovom rubu.
Nikola Grmoja je upitao premijera osjeća li osobnu odgovornost zbog stanja infrstrukture u Zagrebu, s obzirom na to da HDZ već 12 godina podržava Milana Bandića? Premijer mu je odgovorio da to nije pitanje osobne odgovornosti te da obnova infrastrukture nije nešto čime se on bavi.
Zastupnica Nađ je upitala premijera zašto je dozvolio prepucavanje između Štromara i Bandića i zašto su održane svega dvije sjednice stručne skupine za donošenje zakona. Plenković je rekao da se radilo o razilaženju stavova te da se vlada istovremeno bavila s tri velika problema istovremeno.
Zvane Brumnić je upitao o energetskoj obnovi zgrada te o popravku konstrukcije u kojem bi se građanima preporučilo financiranje kvalitetnijeg rješenja. Plenković mu je rekao da je energetska obnova jedan od dugogodišnjih ključnih problema. Ako to bude moguće, govoreći o financiranju iz Europskih fondova, premijer smatra da bi bilo poželjno uvrstiti i tu stavku.
Resorni ministar Horvat govorio o Zakonu
10:52 - Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat rekao je kako se radi o ključnom prioritetu Vlade te generacijskom pothvatu kako bi se obnovili pogođena područja, vratili ljude u domove te stvorili sigurnost za njih. U kratkim crtama je ponovio važnije stavke iz Zakona. Taksativno je nabrojao sve stavke obnove koje zakon uređuje te je naglasio da su u izradi zakona sudjelovali stručnjaci imenovani u radnu skupinu, a sastojali su se od arhitekata, građevinaca, gospodarstvenika, inženjera iz nekoliko područja, lokalne samouprave, predstavnika ministarstava i premijerovog savjetnika.
Opisao je ustrojstvo Savjeta za obnovu Zagreba koji će imati predsjednika i dva zamjenika te njihove zamjenike i 15 članova te 15 njihovih zamjenika. Oštećene zgrade će se obnavljati na četiri načina: popravkom nekonstrukcijskih elemetaa, popravkom ili obnovom konstrukcijskih elemenata te cjelovitom obnovom. Javne zgrade će se obnavljati u potpunosti. Nije opisao obnovu kulturnih dobara, jer mu je isteklo vrijeme.
Plenković predstavio Zakon o obnovi Zagreba
10:28 - Premijer Andrej Plenković započeo je predstavljanje Nacrta Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa. "Potres koji je trajao 10-ak sekundi odnio je jedan mladi život, deseci tisuća domova je oštećeno, a mnogi građani nisu imali više uvjeta za život", rekao je Plenković te dodao kako je ukupno oštećeno 25.000 objekata te da je još 6.000 objekata, škola, vrtića, fakulteta, institucija neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo.
Dodao je kako je Zagreb jedina metropola koju je potres pogodio u jeku koronavirusa te da su građani odogovorili solidarnošću, a službe izašle na teren. Razmjer šteta je procijenjen na 86 milijardi kuna, što prelazi sve s čim su se dodsad susreli. Krenuli su u tri pavca. Prva je bila donošenje hitnih mjera i smještanje ugroženih obitleji. Zatim se krenulo s popisivanjem i procjenjivanjem štete, da bi sve završilo stvaanjem Nacrta Zakona kojim bi se obnovio Zagreb i dijelovi Zagrebačke i krapisnko-zagorske županije.
Za smještaj i prehranu građana koji su smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje, izdvojeno je 12,6 milijuna kuna te je izdvojeno 100 milijuna kuna za obnovu dimnjaka, dizala i zidova, za što su stanari dobili 12.000 kuna, za subvenciju od 8000 kuna za nabavu kondenzacijskih bojlera izdvojeno je 40 milijun kuna. Osigurano je i financiranje najamnine zamjenskih stanova do rujna 2021. Izdano je 121 rješenje te isplaćeno gotovo pola milijuna kuna. Zaprimljeno je 117 prijava za davanje stana u najam.
Nakon potresa, započela je suradnja sa Svjetskom bankom na procjeni šteta. Temeljem toga osiguran je zajam od 200 milijuna dolara kojim će se osigurati obnova škola i zdravstvenih objekata. Zakon o tome bit će u saboru u četvrtak. U kolovozu stiže 80-ak milijuna eura akontacije iz Europskog fonda solidarnosti, a uskoro bi trebala stići i cijela tranša od 500 milijuna eura. Pregovara se i o zajmu Europske banke za obnovu i razvoj.
U stvaranju zakona ukljueni su ljudi iz širokog kruga struke. Velik broj aktera je dao svoj doprinos u izradi zakona, a potom i sugestije u javnom savjetovanju. Premijer čvrsto stoji da ovakav zakon ne može i ne smije biti donesen na brzinu, jer nikad nismo doživjeli situaciju da prirodna nepogoda pogodi kulturno i povijesno središte grada. Zahvalan je svima na sugestijama. Pažljivo će kombinirati domaća i inozemna financijska sredstva te je naglasio da instant-rješenja nema.
Kvalitetan, transparentan, provediv i usuglašen treba biti novi prijedlog Zakona. Nacet zakona uređuje način i metode obnove, uklanjanje oštećenih i gradnje novih objekata te se financira konstrukcijska obnova. Kod privatnih zgrada sufinancirat će se po modelu 60 posto država, 20 posto lokalna samouprava i 20 posto vlasnici, a javne zgrade će u potpunosti sufinancirati njihovi vlasnici. Fond za obnovu, kojeg osnivaju tijela lokalne samouprave, bit će formiran 30 dana nakon donošenja zakona. Predviđeni su različiti modeli obnove ovisno o tipu i veličini zgrade. Cjelovitom obnovom će se obnavljati zgrade javne namjene te zaštićena kulturna dobra.
Obnova će se temeljiti tako da zgrade zadovoljavaju barem minimalne kriterije protupotresne zaštite, a vlasnici mogu zatražiti i potpuno obnovu zgrada, ali moraju nadokanditi razliku troškova te dati jamstva da su to u stanju. Prioriteti u obnovi će imati važniji objekti. Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost, za što je potrebna suglasnost vlasnika. Osigurat će se i ograničavanje cijena građevinskog materijala. Zakon predviđa i gradnju obiteljskih kuća na mjestu ranije srušenih kuća, osim ako se radi o klizištu, a veličina kuće ovosi o broju članova kućanstava. Zakon predviđa i novčanu pomoć umjesto sufinanciranja obnove ili gradnje nove kuće. Oni koji sami obnavljaju svoje domove imaju pravo na novčanu pomoć. Država će o svom trošku sufinancirati najam stanova za vlasnike oštećenih stanova i zaštićene najmoprimce sve do obnove njihovih stanova.
Postupak obnove pokreću vlasnici zgrada i predstavnici stanara, a izvođači se biraju putem javnog poziva. Važnije odluke donosi resorno ministarstvo, a za ostale odluke je nadležan Fond. Prvi program mjera vladi mora biti predložen 30 dana nakon usvajanja zakona, a Vlada program mora prihvatiti nakon 15 dana.
Završene rasprave po klubovima zastupnika
10:25 - Završene su rasprave klubova zastupnika, pa je Gordan Jandroković predložio dopunu dnevnog reda sjednice, a neke od točaka su i Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa te konačnih prijedloga zakona o sufinanciranju obnove i financiranju javnog zdravstva. Točke su uvrštene u dnevni red.
Ivanović nahvalio HDZ oko brige o Slavoniji
10:20 - Goran Ivanović (HDZ) je nazvao uvođenje Državnog ureda za Slavoniju, Baranju i Srijem nečim najboljim što se tom kraju dogodilo u zadnjih 30 godina. rekao je da Slavoniji ne treba socijalna, već partnerska pomoć. Dodao je da Osijek stagnira te da u tom gradu HDZ nikad nije bio na vlasti.
Dodao je da je lokalna samouprava kakvu imamo napravila puno za mala mjesta u Slavoniji te je zazvao da se ne ide olako u rezanje lokalne samouprave, jer je time osiguran novac iz brojnih projekata te napredak manjih sredina.
Hajduković o paležu kuća u Duzluku
10:15 - Domagoj Hajduković iz SDP-a nije govorio o stanovanju u Zagrebu, već u Orahovici. Nabrojavši sve prirodne i ljudske vrednote, prešao je na priču o mjestu Duzluk, kojeg su stanovnici prozvali Požarevac. U nešto više od godinu dana nešto više od 10 objekata u Duzluku je gorjelu, a samo jedan slučaj je proglašen spletom nesretnih okolnosti, a ostali su podmetnuti.
Kaže kako ne može govoriti o etnički motiviranom paležu, jer su podjedako gorjele kuće hrvatsih i srpskih vlasnika, a jedan čovjek je umalo i stradao u kući. Sve je počelo kada je najavljeno uređenje čitavog područja kao turističke destinacije.
Hajduković je dodao da policija nije u stanju osigurati mir za 200 osoba te je dodao kako je ova situacija teža od one u Zagrebu jer je šteta nastala ljudskom rukom. Apelirao je i na Vladu, referirajući se na HDZ-ov slogan "Sigurna Hrvatska", da riješi ovaj problem.
Hrelja o statistikama o radnom stažu
10:10 - Silvano Hrelja (HSU) se zahvalio 2398 građana koji su mu dali preferencijalni glas. Dodao je kako se borio i napadao institucije i vladajuće u uvjerenju da će postići nešto za građane. Ovi glasovi potvrda su mu da je radio dobro.
Potom je ponudio pomoć u raščišćavanju podataka o radnom stažu, koji sada govore kako je svaki hrvats u prosjeku radio 32 godine. Govorio je o 160.000 invalidskih i 70.000 mirovina iz inozemstva koje su nakon rata prevedene u obične starosne mirovine.
Rekao je da iza papira kojeg činovnici izdaju stoji slika svake osobe i društva u cjelini. Zamolio ih je da idu pozitivnim putem prema rješavanju problema, jer su prisegli na brigu o građanima.
Jeckov o odlasku Megglea iz Osijeka
10:05 - Dragana Jeckov iz SDSS-a odlučila se odmaknuti od koronakrize, poplava, potresa i odlazak predstavnika srpske nacionalne manjine u Knin. Govorila je o odlasku Megglea iz osijeka, koja je najveća na istoku zemlje. Istaknula je kako je velik dio od 156 radnika koji će dobiti otkaz uglavnom srednje stručne spreme te da je među njima 50-ak ljudi starijih od 55 godina. Dodala je da je u neizvjesnoj situaciji i 280 kooperanata. Upozorila je na važnost očuvanja mljekarske industrije diljem zemlje, gdje govedarstvo ima ključnu ulogu u opstanku sela. Predložila je donošenje "mliječnog paketa".
Dodala je da su Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka potpuno neovisne u proizvodnji mlijeka dok našu proizvodnju "šiša" i Luksemburg koji proizvodi više od 400.000 tona mlijeka.
Matula progovorio o posljedicama potresa u Zagrebu
10:00 - Vilim Matula iz platforme Možemo! istaknuo je kako će se građani dugo boriti s vlagom nakon poplava uzrokovanih obilnim nevremenom. Istaknuo je kako su se ljudi nakon potresa solidarizirali, pa su, nakon što su popadali zidovi i zabatni zidovi, uređivali podrumske prostore da se imaju gdje smjestiti.
Grozio se napisima u medijima koji su kritizirali solidariziranje s "bogatašima" iz Donjeg grada te je istaknuo da svi u potresu, koronakrizi, pa i poplavi vide poslovnu priliku. Istaknuo je da je nemoguće priuštivo stanovati u Donjem gradu. "Stanovi su za nas domovi, a ne tuđi profiti."
Škorini zastupnici o komunističkim zločinima
9:30 Sjednica je krenula, a govorio je Željko Sačić u ima kluba Suverenista. Govorio je o ekshumaciji iz jame Jazovka. "Molim vlasti da se svi zločini komunističkog režima istraže", poručio je.
Jandroković: Dogovorili smo nošenje maski
9.11. Predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić kazao je kako bi mogli prihvatiti prijedloge oporbe. "Ako primjedbe budu konstruktivne mi smo rekli kako bismo te primjedbe prihvatile. Konkretno ćemo znati u drugom čitanju kada budu amandmani, a danas ćemo čuti načelne primjedbe. Zakon je dobar i nadam se da će biti dugotrajan".
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je kako su dogovorili da zastupnici nose maske u saboru, ali kako to nije obveza nego preporuka.
"Razgovarali smo o korištenju maski, usuglasili smo se da preporučujemo da se nose maske u sabornici. Maske nisu zaštita, ali smanjuju rizik od zaraze i štitimo drugog. Isto tako na glavnoj govornici smo stavili pleksiglas koji će se nakon svakog govora dezinficirati", rekao je Jandroković. Kazao je kako kritike na račun Krunoslava Capaka nisu ispravne jer dobro radi svoj posao. Niti on, niti Bačić za sada nisu skinuli aplikaciju za koronavirus.
Premijer stigao u Sabor
8:45 U sabor je stigao premijer Andrej Plenković, koji je ponovio da će razmotriti prijedloge i amndmane oporbe. "To sam već rekao i prošlog tjedna i jučer. Imamo još i drugo čitanje, sigurno će biti korisnih stvari, nije problem nikakav", kazao je Plenković. Kazao je i kako je instalirao aplikaciju za praćenje zaraženih koronavirusom.
Sabor danas raspravlja o Zakonu o obnovi Zagreba kojeg je predložila Vlada. "Taj zakon treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i na način da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba", kazao je premijer.
Zakon ide u prvo saborsko čitanje, a predloženi model izgleda ovako: konstrukcijsku obnovu zgrada financirala bi Vlada 60 posto, a po 20 posto vlasnici i jedinice lokalne samouprave.
Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava i predstavljat će svojevrsni One stop shop za sve građane koji su pogođeni potresom.
Vlada će i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove, do sada je rebalansom proračuna i sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima i zabatnim zidovima te 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere.
Šteta od potresa procjenjuje se na 11,5 milijardi eura.
