Plenković najoštrije osudio ubojstvo mladića u Drnišu: 'Otvorilo je legitimna pitanja'

Vlada je na sjednici u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Radi se o novom Zakonu koji će u potpunosti zamijeniti onaj iz 2010. godine, čime se osigurava puna usklađenost s najnovijim europskim uredbama o prijenosu postupaka i preciznije prenošenje odredbi o europskom uhidbenom nalogu.

Prijedlog zakona predstavljat će temelj za postupanje domaćih pravosudnih tijela u prekograničnim kaznenim predmetima s državama članicama EU, koji se nastavlja na već uspostavljenu višegodišnju praksu primjene važećeg Zakona.

Najstroža osuda ubojstva mladića u Drnišu

Premijer Andrej Plenković obratio se na početku sjednice Vlade i komentirao aktualne teme.Premijer je ponovno najoštrije osudio ubojstvo mladića u Drnišu i izrazio sućut njegovoj obitelji. 

"Luka je bio maturant, košarkaš, mlad čovjek na početku svoga života. Ubojstvo je s pravom izazvalo ogromno ogorčenje javnosti i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav kako bi se spriječile ovakve stvari u budućnosti", rekao je premijer.

Podsjetio je da će ministar pravosuđa Damir Habijan u popodnevnim satima izvijestiti o nalazu pravosudne inspekcije. 

"Ovime se otvorilo i pitanje izricanja zaštitnoga nadzora po izvršenju kazne za najteža kaznena djela, to su sigurnosne mjere koje i danas postoje u Kaznenom zakonu, one imaju ograničeno trajanje, a to je najviše tri godine. Mi ćemo u dogovoru sa kaznenopravnim stručnjacima i uključivanjem ministarstva pravosuđa, ministarstva unutarnjih poslova, ministarstva zdravstva i socijalne politike razmotriti mogućnost duljeg trajanja takvih zaštitnih mjera, njihovog sadržaja pa i trenutka njihovog izricanja", rekao je Plenković. 

Podsjetio je da su sve dosadašnje izmjene zakona podrazumijevale strože kazne i uvođenje novih kaznenih djela.

"One nisu samo dovoljne kao potencijalan alat ukoliko se i ne donose u tolikoj mjeri ili pak ako je samo odvijanje pojedinih postupaka sporo kao što je konkretno u ovom slučaju u Šibeniku i bio slučaj", rekao je premijer.

Pijetet žrtvama zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata

Iskazao je pijetet žrtvama nakon Drugog svjetskog rata. 

"Prošlog vikenda bio je prigoda za komemoraciju obljetnice Bleiburške tragedije, Križnoga puta. Iskazujemo još jednom pijetet žrtvama zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata koji su ostavili duboke rane u ogromnom broju hrvatskih obitelji", rekao je te podsjetio da Vlada osuđuje sve totalitarne režime i zalaže se za utvrđivanje povijesne istine. "Samo tako nove generacije mogu učiti iz bolnih stranica naše povijesti, osobito povijesti 20. stoljeća", dodao je.

Rekao je da aktivnost vezane uz Domovinski rat i dalje podrazumijevaju identifikaciju žrtava. Zahvalio je brojnim udrugama na stalnom dijalogu i svemu što prolaze čekajući informacije o svojim najmilijima.

Cijene goriva i usporavanje gospodarstva

Podsjetio je na ranije održanu održanu telefonsku sjednicu i uredbu koja i dalje štiti hrvatske građane od rasta cijena naftnih derivata. 

"Trošarina je dodatno snižena na bezolovni benzin a došlo je i do smanjenja cijena dizela, plavog dizela, ukapljenog plina i tako smo tijekom cijelog svibnja osigurali da ne dolazi do rasta cijena. Zahvaljujući mjerama Vlade, sve aktualne cijene su 20-ak eurocenti niže nego što bi bile da su na tržišnoj razini", rekao je. 

"Europska komisija je jutros objavila svoje proljetne ekonomske prognoze. Ti su podaci uključivali očekivana kretanja BDP-a i inflacije u europodručju. Komisija potvrđuje da je novi energetski šok imao za rezultat usporavanje globalnog i europskog gospodarstva", rekao je Plenković. 

"Unatoč vanjskom šoku gospodarstvo EU-a nastavlja rasti, sporije nego prije. Hrvatska je i dalje među najbrže rastućim gospodarstvima u EU i eurozoni. Prema procjenama, hrvatsko gospodarstvo bi 2026. trebalo rasti za 2,7 posto čime Komisija Hrvatsku svrstava među prva četiri gospodarstva po pogledu rasta u EU-u, odmah iza Litve, Malte i Poljske", rekao je premijer. 

Dodao je da je riječ o procjeni koja je nešto viša od procjene Vlade koja je prognozirala rast od 2,6 posto.

"Za uspredbu, Komisija projicira rast u 2026. na razini cijele EU na 1,1 posto. Dakle, naš rast je puno veći, a rast zemalja europodručja se projicira na 0,9 posto. Mi hvatamo politiku razvojnog koraka u odnosu na one koji su ušli u EU prije nas", napomenuo je Plenković.

Predstavljanje paketa antiinflacijskih mjera

Govoreći o deficitu državnog proračuna, uz rast koji je u Hrvatskoj prošle godine bio 3 posto, prema prognozama Europske komisije, ove godine se očekuje deficit 2,9 posto, a 2027. 2,7 posto. Napomenu je da dest država članica ima veći proračunski manjak od Hrvatske, a po pronozama bi deficit u 2026. imalo čak 12 zemalja. Plenković je rekao da to naglašava očuvanje fiskalne stabilnosti u Hrvatskoj. 

Komisija prognozira rast inflantornih pritisaka na razini cijele EU, izvijestio je Plenković. "U tom kontekstu, kao što je ministar Ćorić najavio, Vlada već neko vrijeme priprema novi paket antiinflacijskih mjera koji će odgovoriti na izazove rasta gospodarstva. Riječ je o konkretnim potezima zaštite hrvatskih građana, o cjelovitom i dobro osmišljenom paketu, bit će usmjeren na više sektora", rekao je Plenković. 

Podsjetio je da imamo samo 60.000 nezaposlenih i da s visokom stopom rasta godinama lovimo korak s drugim EU članicama. 

"Ove mjere bi trebale biti usmjerene rješavanju jedinoga problema premda, kada gledamo, plaće su rasle više nego što je bila stopa inflacije", napomenuo je Plenković.  

Opsežan dnevni red

Na opsežnom dnevnom redu su i izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2025. godinu te davanje mišljenja na Interepelaciju o radu Vlade na području reproduktivnih prava žena, koju je pokrenulo 16 zastupnika predvođenih Ankom Mrak Taritaš (GLAS).

Vlada će donijeti i nekoliko odluka, među kojima:

• o otpisu potraživanja i otpisu duga s osnove kamata,
• osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu,
• osnivanju Vijeća za urbani razvoj, kao i
• program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!