Ustavni sud danas je odlučio ukinuti Zakon o izbornim jedinicama zbog neustavnosti, s time da prestaje važiti 1. listopada ove godine. S tog suda u više su navrata upozoravali Vladu i Sabor da ga izmijene, ali od toga nije bilo ništa. Problem je u velikom odstupanju broja birača između pojedinih izbornih jedinica.
"Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”, rekao je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda u utorak, nakon sjednice na kojoj je donesena odluka.
"Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je to da je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa", pojasnio je Šeparović.
Izborne jedinice 'skrojene' 1999. po narudžbi HDZ-a
Podsjetimo, u postojećih 10 izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika, još osmero ih se bira iz redova nacionalnih manjina, a troje iz tzv. dijaspore. No, nije u svim izbornim jedinicama jednak broj stanovnika, odnosno građana s biračkim pravom. Neke značajno odstupaju pa u dijelovima Hrvatske - konkretno, u Slavoniji i Dalmatinskoj zagori, područjima najvećeg iseljavanja - glasovi birača vrijede više nego u ostalim dijelovima Hrvatske, odnosno izbornim jedinicama. Tamo manje ljudi bira isti broj zastupnika pa stoga njihovi glasovi vrijede više. Radi se o odstupanjima koja u konačnici mogu utjecati na sam ishod izbora, a time i na formiranje vlade.
Problem seže više od 20 godina unatrag. Postojeće izborne jedinice skrojene su koncem 1990-ih. Lani u veljači demograf Stjepan Šterc javno je rekao da je 1999. godine "skrojio" sadašnje izborne jedinice po narudžbi tada vladajućeg HDZ-a. HDZ je tada bio ozbiljno uzdrman nizom privatizacijskih afera i bolešću predsjednika Franje Tuđmana. Prijetio im je izborni poraz (koji se i dogodio 3. siječnja 2000. godine) pa su skrojene izborne jedinice koje su to trebale spriječiti, a vrijede i danas.
"Složili smo tih deset izbornih jedinica s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba HDZ-a da da spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio", rekao je lani Šterc.
Cilj takvog krojenja bio je 'raščetvoriti' Zagreb
Odstupanja od broja glasača među izbornim jedinicama bila su znatno veća od zakonom propisanih pet posto, u nekim izbornim jedinicama čak i do 15 posto. Pa smo naspram geografski i politički homogenih izbornih jedinica poput 8. (koja obuhvaća Istarsku i zapadni dio Primorsko-goranske županije) dobili nakazno skorjene izborne jedinice poput 7. koja se proteže od zagrebačkog predgrađa Buzina sve do Novog Vinodolskog. Sâm Grad Zagreb ciljano je raščetvoren - podijeljen na četiri izborne jedinice.
U proteklih 20 godina ni HDZ-ove ni SDP-ove vlade nisu imale volje ni interesa da se to stanje izmijeni. Štoviše, u međuvremenu je broj stanovnika Hrvatske pao za više od pola milijuna pa je i logika postojećih izbornih jedinica i razmjernosti glasova dodatno ispala iz zakonskih i ustavnih okvira.
''Cilj je bio razbiti Zagreb u više izbornih jedinica jer je devedesetih bio teško osvojiva zona za HDZ. U stvari su te izborne jedinice u velikoj mjeri nastojale kompenzirati dijelove Zagreba pripajanjem nekih drugih područja u kojima je HDZ bolje stajao'', kazao je lani za Net.hr politolog Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu, kada smo pisali o istoj temi.
Ovo ukidanje ne dovodi prošle izbore u pitanje
Izborne jedinice trebale bi reprezentirati približno jednak broj glasača dajući jednak broj zastupnika, ali to nije tako. Sada je Ustavni sud odlučio prisiliti Vladu da izradi novi Zakon o izbornim jedinicama kako bi se parlamentarni izbori dogodine održali u skladu s demokratskim standardima. O odluci Ustavnog suda i eventualnim reperkusijama, razgovarali smo s Matom Palićem, profesorom ustavnog prava na Sveučilištu u Osijeku.
"Ova odluka znači da se prije provođenja sljedećih izbora pitanje izbornih jedinica treba drugačije urediti, odnosno da treba donijeti skroz novi zakon", rekao je.
Na pitanje hoće li odluka Ustavnog suda ičime dovesti u pitanje ustavnost prijašnjih parlamentarnih izbora, sazive Sabora i mandate vlade, Palić je odgovorio niječno.
"Ustavni sud nakon svakih provedenih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, a na temelju službenih rezultata izbora koje objavi Državno izborno povjerenstvo (DIP) uvijek donosi odluku kojom utvrđuje da su izbori bili provedeni sukladno Ustavu i zakonu. To je napravljeno i nakon prošlih izbora 2020. godine. Dakle, na snazi je odluka Ustavnoga suda da su izbori bili ustavni i zakoniti", pojasnio je.
Kad nije htio Sabor, učinio je to Ustavni sud
"A činjenica da Ustavni sud naknadno ukida Zakon o izbornim jedinicama, ne dira u izborni rezultat i ono što se dogodilo. Ustavni suci vjerojatno su zaključili da su razlike u broju birača sada još veće nego što su bile i da jednostavno više nema smisla pisati izvješće Hrvatskom saboru da ih se na to upozori pa su lijepo odlučili, kad već Hrvatski sabor nije reagirao, ukinuti zakon", dodao je Palić.
Na laičko pitanje postoji li ipak u ovome neka pravna pukotina kroz koju bi netko mogao prijaviti Hrvatsku nekoj višoj, međunarodnoj sudskoj instanci tvrdeći da je Sabor neustavno izabran, posredno i Vlada te da su onda nestavne i njihove odluke, Palić je također odgovorio niječno.
"To je nemoguće. Čim je Ustavni sud, kao najviše sudsko tijelo koje i u izbornom procesu ima ulogu čuvanja Ustava, reklo da su izbori bili provedeni sukladno Ustavu, time je priča što se izbora tiče definitvno gotova. Sabor će sada do 1. listopada morati donijeti zakon kojim će regulirati pitanje izbornih jedinica. Ili, eventualno, može donijeti odluku, naravno političku, da nema izbornih jedinica pa da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica i da se bira 140 zastupnika kao i da postoji 10 izbornih jedinica", naglašava Palić.
Periodično će se provjeravati broj birača
Predsjednik Ustavnog suda rekao je, također, da će se distrubucija mjesta u Saboru morati nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja. Palića smo pitali što to konkretno znači.
"Suvremene države s uređenim političkim sustavima imaju tzv. postupak delimitacije. To znači da bi trebalo zakonom odrediti obvezu DIP-u da periodično, svakih pet ili deset godina, provjerava broj birača u različitim izbornim jedinicama. Pa ako DIP uoči da su se počela pojavljivati odstupanja, onda bi o tome bio dužan obavijestiti Hrvatski sabor, a Sabor prekrojiti što već treba prekrojiti među izbornim jedinicama. To je rješenje da se doskoči prirodnom kretanju broja stanovnika na koji nemamo utjecaja. To je jedini način balansiranja ako dođe do nekog ozbiljnijeg disbalansa među izbornim jedinicama", pojasnio je Palić.
Ovaj dosad "u kamen uklesani" Zakon o izbornim jedinicama određuje samo područja izbornih jedinica za izbor zastupnika. No, iz Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor proizlazi broj zastupnika koji se nije mijenjao kako se mijenjao broj stanovnika. Hrvatska je imala 151 zastupnika u Saboru i kada je 2001. godine imala 4,4 milijuna stanovnika i sada kada ima 3,8 milijuna.
"I to je apsurd. Ako imamo isti broj zastupnika već dugi niz godina, a u međuvremnu nam je pao broj stanovnika, onda ni smanjenje broja zastupnika nije loša opcija. Nema smisla da nam treba 151 zastupnik i kad nas je četiri i pol milijuna i kad nas bude tri i pol milijuna", zaključio je Palić.
