Istovremeno dok Stožer smanjuje mogućnost kretanja i komunikacije zbog sve većeg broja oboljelih od koronavirusa, dok premijer Andrej Plenković poziva građane da se suzdrže od aktivnosti koje nisu neophodne, a Sabor je "ugašen" na dva tjedna, stranka na vlasti, HDZ, i Andrej Plenković, sada u ulozi predsjednika stranke – raspisali su novi krug izbora u stranci i najavljuju veliki sabor stranke.
I što kažu u HDZ-u? Je li se itko pobunio? "Ne, to je bila odluka Predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke. Ne znam je li se na tim tijelima raspravljalo o tajmingu ili – je li moglo drugačije. Ali činjenica jest da se među članstvom govori o upitnom legitimitetu ovih izbora. Kako će se predstavljati kandidati? Kako će komunicirati s onima koji bi ih trebali birati? Ne može se sve, posebno ne u ruralnim dijelovima, preko zooma…", komentira sugovornik Net.hr-a iz jedne od lokalnih organizacija HDZ-a.
Stranačka tijela odlučila su, naime, da će se unutarstranački izbori čija je prva faza započela na proljeće – sa snažnom pobjedom Andreja Plenkovića i njegova tima na višim stranačkim funkcijama – nastaviti 22. studenoga kada će se birati predsjednici i potpredsjednici općinskih, gradskih i županijskih organizacija, a 6. prosinca će se održati drugi krug na kojem će biti izabrani i izaslanici za Opći sabor HDZ-a, koji bi se trebao održati početkom naredne godine.
A formalno, moglo se i drugačije: prema Statutu stranke bilo je moguće da se unutarstranački izbori nastave i šest mjeseci nakon lokalnih izbora, da se, dakle, sada istaknu kandidati za gradonačelnike i načelnike iz sadašnjih lokalnih organizacija. No, Plenković i njegov tim očito su htjeli završiti proces započet na proljeće – instaliranje sebi odanih ljudi u dubinu stranke i potpuna eliminacija onih koji su pokazivali znakove podrške poraženoj struji koju je predvodio Miro Kovač, a u kojoj još uvijek ima i onih koji su podržavali bivšeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka, ili gradonačelnika Vukovara Ivana Penavu, ili dugogodišnjeg utjecajnog stranačkog kombinatora Milijana Brkića.
Vili Beroš se sve manje spominje kao HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba
Od unutarstranačke demokracije niti "d"
Oni koji su još kritični prema vodstvu stranke kažu da će se sada događati proces koji nema nikakve veze s unutarstranačkom demokracijom, da će se u sjeni koronavirusa zapravo samo dogoditi čisto instaliranje onih koje želi Andrej Plenković. I tu se ne misli na mogućnost da se usudi kandidirati netko od onih koji su simpatizirali poraženu javno isturenu oporbu predvođenu Mirom Kovačem, nego i na mogućnost pojave bilo koga od jačih ili poznatijih stranačkih igrača koji nisu javno istaknuti kao odabranici Andreja Plenkovića.
U cijeloj mreži kompliciranih unutarstanačkih izbora posebno su zanimljivi izbori u Splitu i Zagrebu – jer su to mjesta u kojima HDZ trenutačno vlada, ali nužna su preslagivanja. U Splitu se zbog zdravstvenih tegoba vrlo izgledno neće ponovno kandidirati Andro Krstulović Opara i HDZ je u intenzivnoj potrazi za novim potencijalnim gradonačelnikom. No, Zagreb je posebno dramatičan teren. U Zagrebu vlada Milan Bandić uz pomoć HDZ-a, ali to nije samo formalna podrška u Skupštini, nego se radi zapravo o svojevrsnom zajedničkom gospodarenju gradom – kojeg HDZ nakon što je počeo proces propadanja Milana Bandića pokušava prikazati više kako vladavinu Milana Bandića, koju bi HDZ mogao "popraviti".
Ali istina je da su se Bandić i njegova stranka i HDZ toliko isprepleli u gradskim poslovima i kadroviranju da se zapravo radi o teško razmrsivom čvoru, te HDZ traži iznimno kompleksno rješenje: osobu koja će prema van nuditi distanciranje od Milana Bandića, a prema unutra – očuvanje zajedničke mreže. Do sada je taj posao vodio Andrija Mikulić, istaknuti HDZ-ovac koji je slovio za Karamarkova, potom Brkićeva čovjeka, ali je uspio sačuvati i visoku, nedodirljivu poziciju i u Plenkovićevu timu. Postao je i glavni državni inspektor, ali i čuvar zagrebačke HDZ-ove mreže kadroviranja i dogovaranja, od prekrajanja GUP-a do raspodjele poslovnih prostora, o čemu smo pisali. No, stranačka je odluka da je Andrija Mikulić korisniji na poziciji glavnog državnog inspektora, a da će gradski HDZ preuzeti netko tko će što manje široku javnost podsjećati na dilove s Bandićem.
Traži se kombinacija za osvajanje Zagreba
Svoju kandidaturu za mjesto šefa gradskog HDZ-a već je u proljeće istaknuo Pavao Kostopeč, kirurg iz Kliničke bolnice Merkur i član gradskog HDZ-a koji je još početkom godine javno istupao i zagovarao prekid suradnje s Milanom Bandićem. Prema nekim izvorima, o kandidaturi još uvijek razmišlja i Ivan Kujundžić, dugogodišniji HDZ-ovac, kipar, koji je svojevremeno dosta ustalasao HDZ-ovo jednoglasje kada je podnio ostavku na mjesto zastupnika u Gradskoj skupštini i javno se usprotivio HDZ-ovoj podršci Bandićevu GUP-u.
No, iz vrha HDZ-a ovih dana u gradski HDZ dopiru poruke da bi bilo "najpraktičnije" da bude samo jedan kandidat za mjesto šefa HDZ-a u Zagrebu, i to - Mislav Herman, ugledni ginekolog iz Petrove bolnice (KBC-a Rebro) i Plenkovićev prijatelj s kojim je često viđen na kavama subotom. No, radi se o osobi koja je slabo poznata u širokoj javnosti, te je posve jasno da on nipošto ne može biti i kandidat za gradonačelnika. A HDZ se nada da će osim svojih redovnih glasača, koji im nikada nisu uspijevali donijeti većinu u Zagrebu, uspjeti pridobiti one glasače koje je u nekoliko zadnjih lokalnih izbora držao Bandić. Upravo za taj projekt su se do sada spominjale neke od HDZ-ovih najvećih zvijezda, od Zdravka Marića (koji nije formalno član stranke, ali redovno ubire visok broj glasova na svim parlamentarnim izborima na listi HDZ-a, doduše, u slavonskim izbornim jedinicama) do - Vilija Beroša. Kratko vrijeme je kao kandidat kotirao i Domagoj Ivan Milošević, no, izgleda da se sam povukao iz igre jer je zaključio da nema potpunu podršku vrha stranke. Po svemu sudeći, on je zamislio preduboku razgradnju mreže Milana Bandića.
Zdravko Marić je već više puta otklonio mogućnost da se primi posla preuzimanja Bandićeva Zagreba, Vili Beroš nije bio tako odlučan i više je bio sklon izjavama da će se on držati odluka stranke, ali to je bio u vrijeme kada je bio u zvjezdanom zenitu. Prije slučaja "tajna snimka", odnosno pucanja afere oko izbora ravnatelja u KBC-u Sestre milosrdnice, te prije novog vala nezadovoljstva široke javnosti zbog nejasnih i nepreciznih uputa Stožera i ministra zdravstva osobno, ali i "pucanja" stabilnosti zdravstvenog sustava – kojim se ministar Beroš zapravo uopće nije stigao posebno pozabaviti, što zbog koronakrize, što zbog stranačkih obaveza na parlamentarnim izborima.
Teško je povjerovati da bi Vili Beroš, nakon očekivanja daljnjeg gomilanja problema u zdravstvu, mogao zaigrati kao idealno HDZ-ovo rješenje za gradonačelnika Zagreba. No, pojavljuje se novo moguće rješenje: Gordan Jandroković. Nevjerojatno dugovječan, jedan od najbližih Plenkovićevih suradnika, političar koji je zbog vještine sljubljivanja sa svakim novim predsjednikom HDZ-a postao svojevrsni simbol konvertitstva, nakon posljednjih parlamentarnih izbora doživljava svojevrsnu političku rehabilitaciju.
Hoće li Jandroković biti čovjek s kojim će HDZ pokušati osvojiti Zagreb?
Jandrokovićev novi uspon nakon izbora
Jandroković je dugo bio na tapeti zbog činjenice da je 2016. postao predsjednik Sabora iako je tada na parlamentarnim izborima dobio svega 808 preferencijalnih glasova. No, nakon što je na posljednjim izborima Nino Raspudić, iznenadni kandidat Mosta, najavio da on ide u izbornu jedinicu gdje će "loviti Jandrokovića", i nakon što je Raspudić prikupio 8041, a Gordan Jandroković čak 17.364 preferencijalnih glasova – Jandroković je doživio novi politički uspon. Uvijek s osmijehom, odmjeren, onaj kojeg ništa ne može izbaciti iz takta. Onog "starog" Jandrokovića, primjerice, izbacio je svojedobno NikolaGrmoja u Saboru, te ga je nazvao "smećem", a ovaj "novi" Jandroković, dokazan velikim brojem podrške glasača, velikodušno je odustao od tužbe protiv Davora Bernardića koji je upotrijebio neumjesnu verbalnu figuru kada je htio ilustrirati stupanj njegova dodvoravanja Plenkoviću.
Uz Jandrokovića se (do sada) nije vezivala niti jedna korupcijska afera, činjenica je da dosta vješto komunicira, stoički trpi svoj dugogodišnji nadimak (Njonjo), prilično vješto koristi poziciju predsjednika Sabora i – voli prošetati po Zagrebu, s obitelji, ili solo, u neformalnom izdanju. Bio je i predsjednik zagrebačkog HDZ-a, a iz tog vremena još uvijek ima i svoju, solidno razgranatu mrežu, a poznato je da je upravo on bio jedan od vinovnika u razbijanju zagrebačkog dijela WhatsApp grupe u kojoj su se pojavili Plenkovićevi kritičari.
HDZ ne krije da kreće u borbu i za preuzimanje Zagreba, s Jandrokovićem, ili već nekim drugim jakim kandidatom, i uvjeren je u svoj uspjeh. Ne zato jer je HDZ učinio nešto osobito kvalitetno za Zagreb u međuvremenu, dapače, nego zato jer će dio građana biti povodljiv za onim što će nuditi HDZ, a to je sigurna kopča prema Banskim dvorima, odnosno obećanje da će Zagrebu dobiti sve što poželi od Plenkovićeve vlade, ako ga bude vodio Plenkovićev čovjek.
Nema sumnje da zagrebačku oporbu čeka težak posao.
