Grad Zagreb i 20 županija, 127 gradova i čak 428 općina! To je slika lokalne samouprave u Hrvatskoj za koje su mnoge političke opcije, ali i stručnjaci, od samostalnosti do danas tvrdili kako je preglomazna i nefunkcionalna te da je treba smanjiti i reformirati.
Mnogi političari su obećavali i najavljivali, ali nitko nije bio niti blizu čak ni pokretanja te reforme. Kao glavni razlog za nemogućnost ukidanja nekih županija i stvaranja većih regija često se ističe politička volja, odnosno protivljenje najveće hrvatske stranke - HDZ-a. Takav stav pred prošlogodišnje parlamentarne izbore potvrdio je i predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković.
"Županije nećemo ukinuti. Proveli smo spajanje ureda državne uprave sa županijama. Razmotrit ćemo funkcionalno povezivanje općina u drugom mandatu. Želimo nastaviti jačati decentralizaciju i digitalizaciju brojnih usluga te postići smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti", kazao je Plenković u svibnju prošle godine o tome što planira njegova Vlada na polju reforme lokalne uprave.
No, čini se kako će glavna oporbena stranka SDP i njezin lider Peđa Grbin pokušati napasti HDZ baš reformom lokalne uprave i ukidanjem županija. Zbog toga su se tijekom vikenda SDP-ovci okupili u Tuheljskim toplicama, a na konferenciji za medije Grbin je rekao da postoji mnogo primjera u kojima županije nisu u stanju ispunjavati svoje funkcije, "kako bi se osiguralo da se Hrvatska ravnomjerno razvija i da građani u svim krajevima imaju dobru zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, dobru prometnu povezanost".
"To županije nisu u stanju osigurati jer nemaju novca i nemaju kapaciteta za gospodarski razvitak. Sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj ne funkcionira i zato je kočnica razvoja čitave države, a građani u brojnim sredinama ne uspijevaju dobiti javnu uslugu koja im treba, sustav je skup i trom", izvijestio je Grbin te dodao da SDP priprema sveobuhvatnu reformu lokalne samouprave koju će, zajedno s partnerima, implementirati u Hrvatskoj.
Smanjenje županija na trećinu, spajanje općina…
Potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kazao je za Net.hr da je stranka već donijela nacrt politike reforme lokalne uprave koji nam je i dao na uvid.
U nacrtu stoji kako Hrvatska u ovom trenutku ima prevelik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave od kojih veliki dio njih nije u stanju ispuniti svoju ulogu. "Smanjenje postojećeg broja županija, na trećinu postojećeg, uz jasan prijenos (decentralizaciju) ovlasti i izvora financiranja, prije svega u planiranju gospodarskog razvoja i mreže pojedinih usluga (npr. u zdravstvu, kao što je slučaj u Danskoj), nužan je kako bi se ostvario ujednačen regionalni razvoj u svrhu ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja Hrvatske", stoji u nacrtu.
Navodi se i kako treba poticati funkcionalno udruživanje jedinica lokalne samouprave čime bi se smanjio njihov broj. "Tamo gdje jedinice lokalne samouprave same ne prihvate modele funkcionalnog udruživanja, pristupiti procesu smanjenja broja jedinica lokalne samouprave na temelju jasnih kriterija, koji uključuju demografske, geografske, administrativne, gospodarske, a pogotovo financijske pokazatelje, uz misao vodilju da je osnovna uloga jedinica lokalne samouprave učinkovitost u obavljanju poslova i pružanju usluga prema građanima", stoji u nacrtu.
'Nigdje ne piše koliko županija treba biti'
"U tom nacrtu kod dijela da se smanjuju županije na trećinu ne piše koje su to županije. Kao i kod stvaranja 200 funkcionalnih općina, ostavili smo za širu raspravu da se, hipotetski, može zadržati općina, ali da nema nikakvih funkcija. Imaš načelnika paradno", kazao je Hajdaš Dončić.
Objasnio je i da su županije ustavna kategorija i zato ih je teže ukinuti. "No, nigdje ne piše koliko ih treba biti. Mi kažemo za trećinu, ali možda će ih ostati 10", kazao je Hajdaš Dončić. "Nekoliko županija se bez ikakvih turbulencija može spojiti sa susjedima", objašnjava potpredsjednik SDP-a te dodaje kako će paziti na regionalne posebnosti kod tih spajanja.
"Mi smo donijeli politiku da se zalažemo za smanjenje, odnosno okrupnjavanje. Ako se prvo ne okrupni ne može se dobro niti decentralizirati", kaže Hajdaš Dončić i objašnjava da nakon što je Predsjedništvo SDP-a donijelo taj dokument sada će ga detaljnije analizirati stranački Savjeti.
"Kada se sve to donese kroz javnu raspravu, onda će se za nekoliko mjeseci opet vratiti na Predsjedništvo koje će tada imati kompletan dokument da kada pobijedimo na izborima, s partnerima ili sami, imamo spremnu jednu od politika - politiku regionalnog i lokalnog razvoja", objasnio je Hajdaš Dončić.
'Pretvaranje županija u pet ili šest logičkih cjelina'
SDP će po tom pitanju sigurno imati saveznika u parlamentarnoj stranci Centar iz koje tvrde da upravo oni imaju najdetaljniji plan provedbe smanjivanja lokalne samouprave. Saborska zastupnica Dalija Orešković za Net.hr kaže da je još kao predsjednički kandidat u programu, kao dio antikorupcijske strategije, imala objašnjeno zašto je "prevelika teritorijalna razmrvljenost povezana s korupcijom".
"Već tada mi je smanjenje broja županija, gradova i općina, odnosno pretvaranje postojećih 20 županija u pet ili šest logički povezanih cjelina bio jedan od programskih prioriteta", kazala je i dodala kako je koalicija stranaka koje su išle na izbore u svom programu imala teritorijalni preustroj u tom pravcu.
'Majka svih reformi'
"Do dana današnjeg stranka Centar ima najrazrađeniji plan i model kako to napraviti", rekla je Orešković koja je u godinu dana kao saborska zastupnica mnogo puta isticala da je to nasušna potreba Hrvatske. "Teritorijalni preustroj sam više puta nazivala majkom svih reformi. Odnosno, prvom stvarnom, velikom reformom, koju Hrvatska mora provesti ako misli stvoriti uvjete za prosperitet i razvoj", rekla je Orešković. U tom planu koji stoji na stranicama stranke Centar piše da treba ukinuti županije, stvoriti pet regija i povezati postojeće gradove i općine u 100-njak urbanih centara.
"Ako doista Hrvatska krene tim putem, mislim da će i u stručnom dijelu, a ne samo dizanjem ruku u Saboru, Centar biti najjači zagovornik i saveznk ove ideje", kazala je Orešković te još jednom podsjetila da je stranka Pametno, koja je sada dio Centra, tu politiku imala od 2016. godine, a potom se je ona isticala u svim njihovim programima.
"Mi smo u tome otišli puno dalje od SDP-a. Mi smo to već razradili. Oni sada preuzimaju nešto što je izvorno naš politički cilj, a onda i vrlo razrađen detaljan program", rekla je Orešković i dodala da SDP-u zahvaljuje što su preuzeli ideje o kojima su ona i Marijana Puljak govorile godinu dana u Saboru. "Bilo bi dobro da je Hrvatska to napravila prije 10 godina. A kada već nije - ajmo sada", rekla je Orešković i objašnjava kako mreža korupcije, klijentelizma i nepotizma kreće baš iz tako razmrvljenog teritorijalnog ustroja Hrvatske.
U svom prvom pohodu na saborske mandate, kada su na krilima politike reformi i Vlade stručnjaka, ušli na nacionalnu političku scenu, i Most je zagovarao reorganizaciju lokalne uprave, a njihova nestranačka ministrica Dubravka Jurlina Alibegović je čak 2016. godine i javno najavila ukidanje županija, no to nikada nije provedeno u djelo. I prije godinu dana Most je zagovarao izmjene zakon u kojem bi veći gradovi preuzeli ovlasti županija što bi u konačnici dovelo do njihova ukidanja. Sudeći po tim potezima, sasvim je izvjesno da će SDP u pokušaju guranja ove reforme saveznika u Saboru imati i u Mostu.
'Temeljno pitanje je broj lokalnih jedinica"
Izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta u Sveučilišta Vedran Đulabić za Net.hr kaže da je trenutno ustrojstvo Hrvatske daleko od idealnog te smatra kako je ključno pitanje broja lokalnih jedinica.
"U toj reformi bi bilo ključno smanjenje i racionalizacija upravnih jedinica", kaže Đulabić te dodaje kako u Hrvatskoj imamo velike upravne centre oko kojih možemo raditi regije i plus Zagreb koji je posebna cjelina.
"Temeljno pitanje je broj lokalnih jedinica, a onda se to uz to vežu i funkcije. Tu je i pitanje raznolikosti koju Hrvatska ima jer su jedno otoci, a drugo kontinent pa imamo urbane centre i ruralna područja. Tu je i pitanje i nadležnosti lokalne samouprave i centralizacije i decentralizacije kao i kvalitete samog upravljanja tim jedinicama", kaže Đulabić.
Ističe i jednu od praksi koje hrvatske stranke imaju, a odnosi se na reformu lokalne samouprave. "Događa se da stranke, uvijek kad su u opoziciji, rade neke dobre strategija, a onda kada dođu na vlast to ne provode. Bio je i SDP na vlasti pa je po pitanju reforme lokalne samouprave napravio isto kao i HDZ - ništa", kaže Đulabić.
"U opoziciji su svi za reforme, a kada preuzmu vlast onda su potrebne analize i ne može to preko noći i tako dalje…", rekao je Đulabić te dodao kako je HDZ u jednom trenutku tvrdio da lokalnu upravu "treba reducirati", ali i da su u zadnje vrijeme zauzeli potpuno drugi stav i počeli jačati županije. "Akcije koje rade u zadnje vrijeme dosta osnažuju županije i zapravo ih čine stupom cjelokupnog sustava lokalne samouprave", zaključio je Đulabić.
