Prema podacima Financijske agencije (FINA), lani su Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Šibensko-kninska i Istarska županija poslovale s ukupnim gubitkom od milijardu i pol kuna, a samo su dvije jadranske županije poslovale s dobiti: Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, piše Slobodna Dalmacija. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije 2020. godinu su završili s neto dobiti od 571 milijun kuna, što je čak 37 posto ili 211 milijuna kuna manje nego godinu ranije.
U Primorsko-goranskoj županiji poduzetnici su poslovali s 335,8 milijuna kuna dobiti i po tome je ta županija zauzela 13. mjesto u odnosu na 2019. godinu, a dobit je ondje manja za 72 posto ili 850 milijuna kuna.
Gubici Zadarkomerca, Solarisa, Valamar rivijere...
Lockdown, pad prometa i turizma najviše su naudili poduzetnicima Dubrovačko-neretvanske županije koja je lani poslovala s najvećim minusom u zemlji. Gubitak joj je bio 765,9 milijuna kuna, što je 1,57 milijardi kuna slabije nego 2019. godine. Poduzetnici u Istarskoj županiji zabilježili su minus od 494 milijuna kuna, u Šibensko-kninskoj 226 milijuna kuna minusa, a u Zadarskoj je lanjski gubitak bio 40,6 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu.
U sve četiri spomenute županije poduzetnici su 2019. godine poslovali u plusu pa je očito da je padu najviše pridonio pad turizma zbog pandemije. Potvrđuje to i podatak da je najveći pad u 2020. godini bio u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - čak 3,4 milijarde kuna ili 43 posto manje nego 2019. godine.
Na rezultat poduzetnika u jadranskim županijama najviše su utjecali, kako objašnjavaju u Fini, negativni financijski rezultati Zadarkomerca u stečaju s gubitkom od 130 milijuna kuna, šibenskog Solarisa (gubitak od 116,8 milijuna kuna), Valamar Riviere (308,5 milijuna kuna gubitka) te Zračne luke Dubrovnik (135,7 milijuna kuna gubitka).
I Grad Zagreb u minusu zbog Fortenova grupe i Ine
S druge strane, u 11 županija poduzetnici su lani ostvarili bolje rezultate nego 2019. godine, a najveći skok su imali u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje im je dobit narasla 70 posto na 635 milijuna kuna. No, gubitak je zabilježio i Grad Zagreb čiji su poduzetnici uknjižili dobit od 12,2 milijarde kuna ili 6,6 milijardi kuna manje nego pretprošle godine. Fina kaže da je na taj ishod utjecalo 1,3 milijarde kuna gubitka Fortenova grupe i 932,8 milijuna kuna gubitka INA-e.
Zagrebački poduzetnici su prvi po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja. Po tom su pokazatelju prvi poduzetnici Sisačko-moslavačke županije, slijedi Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, a Zagreb je prema ekonomičnosti poslovanja tek na 11. mjestu i bliži je Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je na 15. mjestu nego prvoplasiranoj županiji, piše Slobodna Dalmacija.
Među 50 najboljih tvrtki samo četiri iz Dalmacije
Zagrebački poduzetnici dominiraju i na rang-listi 1500 najvećih tvrtki po prihodima u prošloj godini koju je u suradnji s Finom napravio Jutarnji list. Samo Ina i Konzum plus imaju prihode koji premašuju 10 milijardi kuna. Vodeća Ina ima 14 milijardi kuna prihoda i lani je poslovala s gubitkom od milijardu kuna, dok je Konzum plus prošle godine imao 10 milijardi kuna prihoda i 278 milijuna kuna gubitka.
Među 10 najvećih još su Prvo plinarsko društvo, HEP; Lidl, Hrvatski telekom, Spar, Plodine, Pliva i HEP Proizvodnja.
Slobodna Dalmacija piše da su među 50 najboljih tvrtki u Hrvatskoj prošle godine tek četiri iz Dalmacije: splitski Tommy na 19. mjestu s 3,15 milijardi kuna prihoda i 54 milijuna kuna lanjske dobiti; OTP banka iz Splita na 37. mjestu s 1,9 milijardi kuna prihoda i 307,9 milijuna kuna dobiti; omiški Studenac na 40. mjestu s 1,8 milijardi kuna prihoda i 9,7 milijuna kuna dobiti te vrgoračka Mesna industrija Braća Pivac na 50. mjestu s 1,6 milijardi kuna prihoda i 77 milijuna kuna dobiti.
