Sindikati u osnovnom i srednjem školstvu već štrajkaju već skoro dva tjedna, a kao zahtjev Vladi istaknuli su povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto koji se reguliraju Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama.
Iako su školski sindikati jasno istaknuli svoje zahtjeve za povećanje koeficijenata, premijer Andrej Plenković je prošlog tjedna sa saborske govornice ponudio svim zaposlenicima u državnoj i javnoj upravi povećanje osnovice plaće, ne koeficijenata, za 3 puta po 2 posto u sljedećoj godini.
Obrazovni sindikati su to odbili s obrazloženjem da to nisu niti tražili i da će se time još više povećati razlika u plaćama u javnim službama i to na njihovu štetu, s obzirom da oni imaju manje koeficijente.
VEZANI ČLANCI
- Stručnjak o 'misteriju' koeficijenata u plaćama: 'Naši ministri nekad žele biti narodni heroji...'
- Učenik o tragičnom statusu profesora: 'Njihovu plaću zaradimo sa završenom srednjom školom...'
- Računica Plenkovićevih 'darova': Evo koliko će vam rasti plaća u javnom, a koliko u privatnom sektoru
Kako se računa plaća?
Zašto su koeficijenti bitni i razlog zbog kojeg se vodi borba oko njih ovog tjedna je jasno u RTL Direktu Zorana Šprajca objasnio profesor radnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac. "U Hrvatskoj se u javnim i državnim službama plaća izračunava na način da koeficijent pomnožite s osnovicom i tako dobivate osnovnu plaću nekog radnog mjesta. Potom se na to još dodaju i dodaci na plaću", objasnio je Gotovac.
Dok se koeficijenti složenosti poslova u javnoj službi uređuju uredbom, koeficijenti po kojima državni dužnosnici primaju plaću određuju se Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
Državni dužnosnici imaju 1805 kn nižu osnovicu od službenika i namještenika u državnim i javnim službama
Važno je napomenuti i da je osnovica za državne službenike i namještenike i za službenike i namještenike u javnim službama bitno viša nego ona za obračun plaća državnih dužnosnika. Dok je učiteljima, profesorima, liječnicima, medicinskim sestrama osnovica za obračun plaće 5.695,87 kn bruto, državnim dužnosnicima ona iznosi 3.890,00 kn bruto, odnosno 1805 kuna manje.
Učitelji imaju koeficijent 1,325, predsjednica 9,30
Sindikati u javnosti najčešće ističu koeficijent 1,325 koji u osnovnim, srednjim školama i učeničkim domovima imaju oni koji rade kao učitelji, nastavnici, stručni suradnici i odgajatelji. Ako uz to i mentori koeficijent im je 1,481, a ako su i savjetnici on raste na 1,614. Najviši koeficijent od 2,076 u tom sustavu imaju ravnatelji većih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Njima se bruto plaća računa tako što se taj koeficijent pomoži s osnovicom od 5.695,87 kn.
S druge strane, najveći koeficijent među državnim dužnosnicima prema zakonu ima predsjednica Republike Hrvatske, funkcija koju u ovom trenutku obnaša Kolinda Grabar-Kitarović, i on iznosi 9,30. Njoj i drugim dužnosnicima se koeficijent množi s manjom osnovicom 3.890,00 kni tako se dobije bruto plaća. Predsjednici Sabora, Vlade i Ustavnog suda imaju koeficijent 7,86. U ovom trenutku u Hrvatskoj na tim su funkcijama Gordan Jandroković, Andrej Plenković i Miroslav Šeparović.
Iza njih s koeficijentom 7,14 su potpredsjednici Hrvatskog sabora, Vlade i zamjenik predsjednika Ustavnog suda. Potpredsjednici Sabora su u ovom trenutku HDZ-ovci Milijan Brkić i Željko Reiner, predstavnik talijanske manjine Furio Radin, MOST-ovac Božo Petrov i SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić, a potpredsjednici u Vladi Andreja Plenkovića su HDZ-ovci Damir Krstičević, Davor Božinović, Zdravko Marić i HNS-ovac Predrag Štromar. Zamjenica predsjednika Ustavnog suda je Snježana Bagić.
Tko ima najviše koeficijente među državnim dužnosnicima pogledajte u FOTOGALERIJI
