Godina je dana do trenutka kada će novi, u većem dijelu izmijenjeni Zakon o radu stupiti na snagu. Točno od 1. srpnja sljedeće godine, svi zaposlenici u Hrvatskoj radit će po nešto izmijenjenim uvjetima. Barem je takav plan.
No, zašto se uopće krenulo u stvaranje potpuno novog Zakona? Iako se ranije kao uzrok spominjala epidemija koronavirusa, odnosno činjenica da je velik dio ljudi svoje poslovne obveze preselio kod kuće, čini se da razloga ipak ima više.
Naime, sindikati su još i ranije upozoravali kako je sadašnji Zakon o radu vrlo dobro definirao rad na izdvojenom mjestu rada, što je i službeni naziv za rad od kuće ili na daljinu. Na promjenu zakona Vladu je zapravo prisilila Europska unija. Naime, ulaskom Hrvatske u članstvo, preuzeli smo neke važne obveze. Jedna od njih je i implementacija europskih direktiva u domaće zakonodavstvo.
U ovom se slučaju radi o dvije direktive donesene 2019. godine, a koje bi u domaćem Zakonu o radu trebale biti primijenjene najkasnije do kolovoza 2022. Jedna od njih, Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, između ostalog, propisuje i da, u slučaju da radnici nemaju stalno mjesto rada, mogu "slobodno utvrditi svoje mjesto rada, kao i mjesto sjedišta ili, prema potrebi, domicil poslodavca.“
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za Net.hr tvrdi da mogućnost odabira radnog mjesta postoji, ali samo u dogovoru s poslodavcem, jer je "za neke poslove jasno da se ne mogu odvijati nigdje drugdje osim u poslodavčevu prostoru". Dodaje i kako je to definirano okvirnim sporazumom između reprezentativnih udruga poslodavaca u EU-u te Europske konfederacije sindikata.
Sindikate ljuti 'fleksibilizacija'
Ipak, rad od kuće nosi svoje specifičnosti, a jedna od njih je i mogućnost lakšeg "brisanja" poslovnog i privatnog vremena. O tome progovara Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi. Ona definira da svi roditelji ili skrbnici djece do osme godine života ili oni koji se skrbe za člana obitelji, imaju pravo tražiti fleksibilno radno vrijeme. Sindikalisti se, pak, groze riječi "fleksibilizacija", jer smatraju da ona vodi k ustupcima poslodavcima na štetu radnika.
"Kad se govori o fleksibilizaciji radnog vremena, onda se to od vlasti i poslodavaca shvaća kao fleksibilizacija u korist poslovnog. Dakle, poslodavac je taj koji obvezuje svoje prioritete i način obavljanja posla i cijeli se rad odvija onako kako odgovara poslodavcu, a pritom se ne razmišlja što odgovara radniku", upozorava Sever.
Još jedna činjenica ne ide na ruku radnicima, pogotovo obiteljskim ljudima. Naime, u Hrvatskoj rad na nepuno radno vrijeme nije zaživio. Umjesto toga, sve se više okreću dopunskom radu ili radu umirovljenika, što se postojećim Zakonom ograničava na 180 sati godišnje, a to, ističu sindikalisti, poslodavci okreću u svoju korist.
Preciznije uređenje rada od kuće
Upitali smo i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na koji način planira implementirati odredbe dviju europskih direktiva u novi Zakon o radu. Priznaju da sadašnji zakon definira rad na izdvojenom mjestu, ali tvrde da je to potrebno preciznije urediti, odnosno proširiti.
"U novom Zakonu uredit će se na cjelovit način sve obveze koje poslodavac ima prema radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada, a to pored standardnih elemenata ugovora o radu zahtijeva i druge specifične elemente koje donekle poznaje i važeći Zakon", tvrde iz Ministarstva rada te dodaju da će metode samostalnog određivanja mjesta rada biti moguće analizirati tek u praksi.
Ističu da im fokus nije na povećanju udjela rada na nepuno radno vrijeme, koliko na promicanju bolje ravnoteže poslovnog i privatnog života, zbog čega će i odredbe Direktive o ravnoteži poslovnog i privatnog života nastojati primijeniti i u novom zakonu.
Potkraj travnja iz Ministarstva je u javnost puštena tvrdnja kako bi rad od kuće trebao potaknuti "demografsku revitalizaciju RH". Sada tvrde da bi se mogle razmotriti i druge mjere demografske obnove, što će "biti rezultat usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s novim europskim direktivama, no moguće i drugih prijedloga redefiniranja važećih odredbi Zakona o radu, čije će konačne prijedloga iznjedriti radna skupina".
'Okruglo pa na ćošak'
No, sindikalisti nisu zadovoljni radom radne skupine. Naime, dosad su održana tek dva sastanka, a Zakon, podsjetimo, treba proći još i javno savjetovanje te dva čitanja u Saboru, prije nego što bude izglasan. S obzirom na to da se spremaju i mnogo opsežnije promjene, osim boljeg definiranja rada na izdvojenom mjestu, smatraju da je država to shvatila nonšalantno.
"Oni su predvidjeli da će cijeli pregovori oko Zakona o radu završiti unutar 10 sastanaka, što pokazuje apsolutno neiskustvo i nepoznavanje stvarnog stanja stvari. Čini mi se da oni ne razumiju samu bit tih direktiva i da će pokušati sve učiniti da ih ugrade u Zakon o radu, ali na način da bude što bi narod rekao 'okruglo pa na ćošak' i da na taj način ugrade obveze iz direktive, a da se ne zamjere poslodavcima. Rekao bih da ni poslodavci ne razumiju što te direktive znače i da će se truditi ostaviti sve na verbalizmu, a ne ići na kvalitetu tog sadržaja, na što mi sa sindikalne strane upozoravamo", ističe Sever dodajući da su već tijekom konzultacija poslali dokumente s preciznim sadržajem članaka koji bi trebali biti dio Zakona o radu.
Šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel tvrdi da sindikati inzistiraju na cjelovitom prijedlogu zakona, "jer smo sada dobili prijedlog prvih devet članaka, odnosno što bi Vlada mijenjala u tim člancima."
"To neće ići, jer je šest mjeseci potrošeno na konzultacije. U tih šest mjeseci, sindikalna strana je dostavila 50 stranica prijedloga, primjedbi, no u konačnici kada je izašla Procjena učinaka propisa, to nije bilo vidljivo, nego je sve ostalo otvoreno i dalje. Ako će se pregovarati, neka se pregovara od članka do članka i neka se teži konsenzusu i da se neke stvari koje se ne mogu tako riješiti ostave za kasnije", rekao je Novosel dodavši kako će o svim odredbama novog zakona, pa tako i o ravnoteži privatnog i poslovnog života te radu na izdvojenom mjestu, stvari biti jasnije u narednim mjesecima.
U Ministarstvu, pak, tvrde da su takve reakcije očekivane te ističu da je dosadašnja suradnja sa sindikatima i poslodavcima bila "iznimno konstruktivna i korisna“.
"Ovo je osobito važno stoga što nisu samo u pitanju izmjene pojedinih zakonskih odredbi, već iz razloga reformskog pristupa radnom zakonodavstvu kakav je potrebno zauzeti u dosljednom provođenju planskih i programskih dokumenata Vlade Republike Hrvatske za ovo mandatno razdoblje", zaključuju iz Ministarstva.
