Među vijestima s ratišta u Ukrajini i vezanima uz rat koji se tamo vodi, prošloga tjedna provukla se i vijest iz Rusije koja kaže da je tamošnji ministar obrazovanja Sergej Kravcov najavio kako će u programe ruskih škola i fakulteta od iduće godine biti uvedena obavezna temeljna vojna obuka. Program obuke je već u izradi, a nakon 1. siječnja trebao bi se početi uvoditi u obrazovne institucije. Ranije je rusko ministarstvo obrazovanja priopćilo da bi vojna obuku u školama i na fakultetima bila u okviru nastavnog vremena rezerviranog za osnove civilne zaštite i trajala pet sati tijekom pet dana.
Rusija je u, doduše neproglašenom ratu pa je odluka tamošnjeg ministarstva obrazovanja vjerojatno dijelom motivirana da se društvo dodatno militarizira, a dijelom, iz praktičnijih razloga, da se izbjegnu problemi kakvi su isplivali nakon djelomične mobilizacije. Pokazalo se, naime, da mnogi mobilizirani muškarci nemaju potrebna vojna znanja i da iz tog razloga odbacuju oružje i dezertiraju.
'Putin s ljudima bez temeljne vojne obuke ne može dobiti rat'
"Nekidan je bila informacija da su Rusi počeli uspostavljati centre za obuku dezertera koje su prethodno mobilizirali, a koji na bojištu masovno bacaju oružje i bježe. Sada su se ministar obrane Sergej Šojgu i "wagnerovci" dosjetili da za takve treba napraviti centre za - pazite kako su to formulirali - obnovu vojne sposobnosti. Shvatili su, dakle, da su oni koje su mobilizirali - nula bodova", kaže nam Željko Sačić, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i član saborskog Odbora za obranu i, kako sam kaže za sebe, tvrdi zagovornik vraćanja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.
Što se tiče odluke ruskih vlasti da u škole i na fakultete uvedu temeljnu vojnu obuku, Sačić kaže da je to stoga što Putin i Šojgu vide da s ljudima bez temeljne vojne obuke ne mogu dobiti rat.
"Badava uski profesionalizirani sloj vojnika koji barataju sofisiticiranim oružjem kad nema pješaka barem s temeljnom obukom", rekao je Sačić za Net.hr.
'U škole treba uvesti predmet koji bi pokrivao obranu, ali bez oružja'
U Hrvatskoj nekakve sveobuhvatne temeljne vojne obuke, a ni obveznog vojnog roka nema. Nekoć davno u programima škola i na fakultetima bio je predmet Obrana i zaštita, ali prilično ideologiziran i ukinut početkom 1990-ih. A obvezni vojni rok nije ukinut nego je zamrznut - pojašnjava Franko Vidović, zastupnik Socijaldemokrata i predsjednik saborskog Odbora za obranu.
"Što se mene osobno tiče, a mogu reći i moje stranke, Socijaldemokrata, za to smo da se u srednje škole uvede predmet koji bi pokrivao područje obrane, ali i neka druga područja. Ne bi se zvao Obrana i zaštita, jer to je klizav teren, no pokrivao bi ulogu Hrvatske i zapadnih integracija u današnjem svijetu. Dao bi i osnovna znanja o civilnoj zaštiti, ali i o ustroju vojske i praktički bi educirali mlade kako postupati u slučajevima velikih ugroza i katastrofa. To bi isključivo bio teoretski predmet. Nikakvo oružje u blizini škole ne dolazi u obzir. A u završnom razredu srednjeg obrazovanja, kad su već svi punoljetni, bilo bi dobro da MORH organizira kampove u trajanju od sedam do deset dana gdje bi se i muškarci i žene učili osnovama streljačkog naoružanja i nekim osnovnim vojnim znanjima", kazao nam je Vidović.
Što se tiče inicijalne vijesti iz Rusije, o uvođenju temeljne vojne obuke u škole i na fakultete, Vidović napominje kako Moskva "očito radi neke stvari da dodatno produbi sukob u Ukrajini, a možda ga i proširi".
'300 tisuća mladih ne zna što se događa niti znaju baratati oružjem'
Sačić odrješito zagovara "odmrzavanje" obveznog vojnog roka, ali ne onoga koji bi trajao šest i više mjeseci, nego najviše dva-tri mjeseca.
"Od 2008. godine, kada smo zamrznuli vojni rok, znanje i sposobnost 300 tisuća mladih ljudi bačeni su u vjetar. Oni niti znaju što se događa oko njih, niti znaju baratati oružjem. Godišnje je 25.000 do 30.000 mladih ljudi trebalo ići na regrutaciju i nekakav oblik vojne obuke. Mi smo tu moć izgubili", smatra Sačić.
"Svi mi koji smo prošli Domovinski rat ili kao vojnici ili kao ratni zapovjednici znamo da se rat ne može dobiti ako se ne ulaže u vojnu obuku svoga stanovništva. Da u Hrvatskoj 1991. godine nismo imali 95 posto i više vojno osposobljenih ljudi koji su uzeli puške u ruke - a osposobljavali su ih JNA i srednja škola i predvojnička obuka i rezervni sastav - ne bi dobili rat niti se obranili onako kako smo to uspjeli", dodao je.
'U dva mjeseca može se mlade naučiti osnovnim vojnim znanjima'
Kao član Odbora za obranu, Sačić je već ranije službeno zatražio od svih članova tog saborskog tijela da se krene u obnavljanje instituta vojnog osposobljavanja.
"Svi su se suglasli s time, ali bila je korona, pa rat u Ukrajini i sve je stalo umjesto da se ubrza. A vidite da se oko nas sve komplicira. Skandinavske zemlje i Poljska obnavljaju vojni rok, Srbija je prije godinu dana digla svoj rezervni sastav... Mi u tom rezervnom sastavu imamo gotovo 300 tisuća ljudi, ali tek tu i tamo pozove se dvjestotinjak ljudi koji budu na obuci sedam, osam dana i dobiju dnevnicu od 150 kuna. No, bez ozbiljne, dobro osmišljene dvomjesečne obuke, mi tu bazu nećemo proširiti. Svaki mladić koji ne izrazi prigovor savjesti trebao bi biti uključen u to, da barem jednom isproba oružje. Možemo mi imati i avione i tenkove i helikoptere i gusjeničare, ali bez vojničke čizme, bez vojnika, faktički nemamo sposobnosti branjenja. Kao profesor i ratni zapovjednik mislim da se u dva mjeseca može sasvim dovoljno naučiti mlade ljude osnovnim vojnim znanjima. Što će siroče kad mu počne pucati iznad glave? Koga će braniti ako ništa ne zna? Tada samo gleda kako sa spasi živu glavu, a ne zna kako je spasiti", zaključio je Sačić.
