Treba li Hrvatska vratiti služenje obveznog vojnog roka, bila je tema emisije Otvoreno na HTV-u. Mario Kapulica iz HDZ-a rekao je kako je Hrvatska zamrznula vojni rok, a nitko ga nije ukinuo.
"To je bio jedan trend od 1990. do 2013. 25 europskih država ukinulo je obavezni vojni rok. Jedanaest država je zadržalo vojni rok, a većina tih država nisu bile članice NATO saveza i nisu imale sustav kolektivne sigurnosti i obrane. Švicarska, primjerice ima samo pet posto profesionalne vojske, a ostalo nisu profesionalni vojnici. Hrvatska se odlučila za koncept profesionalne vojske", rekao je.
"Ova nova situacija, agresija na Ukrajinu, potencira razgovor o takvim temama, a svaki razgovor ako je ozbiljan, onda je i legitiman. Ja se nadam da ćemo o tome ozbiljno razgovarati. Sve ono što može povećati bazu ljudi, koji su sutra spremni i sposobni koristiti, barem osnovno oružje, je dobro, dodao je Kapulica.
Ništa od ruskog modela
U Hrvatskoj postoje raspoređene i neraspoređene pričuvne snage. Kapulica je naglasio kako se Hrvatska sigurno neće vratiti služenje vojnog roka, ruskog modela, koji će trajati 12 mjeseci. O toj temi je potrebno ozbiljno razgovarati.
Miro Bulj iz Mosta rekao je kako se u ovoj situaciji, agresije na Ukrajinu, i Vlada, ali i predsjednik države ponašaju neprimjereno.
"Pričamo o raketi, odnosno o dronu koji je pao kod studentskog doma, članica smo NATO-a, drugi dan se iseljavaju studenti, pričamo je li bilo eksploziva ili ga nije bilo, koliko ga je bilo. Avioni lete tijekom tiskovne konferencije… Da se ovako upravljalo krizom devedesetih godina, i da je dr. Franjo Tuđman sa svojim suradnicima tako upravljao, to bi bila katastrofa. Bio sam u Domovinskom ratu i ovo je za mene razočarenje, s oba brda", rekao je Bulj.
Naglasio je kako obrambeni sustav tako ne funkcionira. "Ne treba na tome politizirati. Mi moramo govoriti o ugrozi nacionalne sigurnosti, moramo razgovarati kome i gdje je zborno mjesto. Od 2008. do danas mi nemamo obavezni vojni rok. Samo mali broj ljudi su bili dragovoljni ročnici, pa sada se postavlja pitanje - tko sve zna rastaviti pušku?", pita Bulj.
"Ja sam za to da imamo iskusne ljude iz Domovinskog rata, da ih uključimo ne samo u sustav vojnog roka, već da ljudima u srednjoškolskom obrazovanju pokažemo što znači upravljati puškom, da im pokažemo rastaviti pušku", poručio je.
'Koga ćemo mobilizirati?'
Željko Sačić iz Hrvatskih suverenista istaknuo je kako njihov saborski klub već dulje vrijeme ukazuje na potrebu uvođenja jednog ozbiljnijeg osposobljavanja.
"Programsko i sadržajno osmišljenog, ali modernog tipa. Već za dva mjeseca mladi ljudi se mogu educirati. Hrvatska se ne može dovesti u situaciju da bude iznenađena", rekao je.
"Koga ćemo mi mobilizirati? Ministar Krstičević osposobio je šest pukovnija, a te pukovnije mogu vezati trinaest tisuća ljudi. Glavni stožer ima program za nerazvrstanu pričuvu, ali taj program nije aktiviran. I on traje tridesetak dana", dodao je.
Katarina Peović iz Radničke fronte istaknula je kako u Austriji šezdeset posto obveznika završi u vojsci, većinom se svi izvlače, najviše na zdravstveno stanje.
"Većina momaka je išla u civilnu službu i da se to nije promijenilo do danas", poručila je.
Naglasila je kako u svijetu, ali i u Hrvatskoj, liberalna opcija zagovara da siromašniji građani završe u vojsci. "Vrlo je važno da ne potpadnemo pod ovu opasnu militarizaciju društva, gdje se uistinu preko noći neke stvari zaboravljaju, prelaze preko građanskih, odnosno ljudskih prava. Složila bih se da trebamo ojačati civilnu zaštitu, rekla je Peović.
'Nije bilo interesa'
Predsjednik saborskog odbora za obranu Franko Vidović iz Socijaldemokrata ponovio je kako je u Hrvatskoj vojni rok zamrznut, ali nije ukinut.
Naglasio je kako to nije učinjeno samo zbog trendova, kao je kazao Kapulica, već da je od 2005., 2006. sve više građana željelo služiti civilni vojni rok.
"Stoga se nije mogao postići dovoljan broj osoba koje su htjele služiti vojni rok s oružjem. Vojni rok je zamrznut, jer kod mladih ljudi nije bilo interesa za služenjem vojnog roka, a 2007. je došlo do potpunog kolapsa, samo je dvije tisuće osoba služilo 'normalni' vojni rok, a sedam, osam tisuća je služilo civilni vojni rok", rekao je Vidović.
