U prigodi obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u petak je u Vladi potpisan međuresorni Sporazum o suradnji u području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji sa ciljem uspostave novog Nacionalnog tima i novih županijskih timova za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Svrha je sporazuma osiguravanje zajedničke i koordinirane suradnje radi sveobuhvatne zaštite žrtava nasilja i unaprjeđenje rada nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva kroz provedbu zajedničkih programa izobrazbe.
Sporazum su u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića potpisali potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, koja će biti predsjednica Nacionalnog tima.
U njemu će, uz nadležne ministre, biti i glavni državni odvjetnik, po jedan predstavnik Vrhovnog i Visokog prekršajnog suda, te dva predstavnika organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem pomoći i podrške žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Kako bi se osigurala transparentnost u izboru, Vladin Ured za udruge provest će natječaj za izbor predstavnika organizacija civilnoga društva i izabrane osobe predložiti za članove.
Plenković: Želimo poslati poruku nulte tolerancije prema nasilju
Obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poručujemo da je nasilje kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, ali najčešće žena i djevojčica, te se obavezujemo sustavno i predano raditi na smanjenu nasilja u našem društvu kroz sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju, poručio je nakon potpisivanja sporazuma premijer Plenković.
Njegovim potpisivanjem, naglasio je Plenković, želimo poslati jasnu poruku nulte tolerancije prema nasilju.
"Temeljno pravo svakog pojedinca je pravo na život bez nasilja i upravo stoga u središtu politike naše Vlade je stvaranje tolerantnijeg i pravednijeg društva, kao zalog za bolju budućnost nas i naših mladih", kazao je.
VEZANE VIJESTI:
- Stop nasilju nad ženama: kako su žene postale žrtve sustava i zašto živimo u 'ping pong' zemlji
- Tko će ih zaštititi? Žene i dalje žrtve nasilja!
- Trećina Hrvata bi žene vratilo u kuhinje!
U proteklih pet godina u Hrvatskoj je ubijena 91 žena, što je čak 47 posto svih ubojstava, a u više od polovice slučajeva ubojice su bili njihovi intimni partneri, ističe premijer.
U prvih deset mjeseci ove godine, nažalost, usmrćeno je ukupno sedam žena, a njih pet usmrtila je njima bliska osoba, dodao je i naveo kako je od ukupnog broja kaznenih djela nasilja u obitelji (497) u ovoj godini, njih 88 posto učinjeno na štetu žena.
Kontinuirano smanjenje broja prekršaja
"U zadnjih pet godina bilježimo kontinuirano smanjenje broja prekršaja, a navedeni trend nastavlja se i u ovoj godini, kada je u prvih deset mjeseci prekršajno prijavljeno ukupno 8528 počinitelja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjenje od 11 posto. No, bez obzira na trend smanjenja prekršaja, u Hrvatskoj je po jedna žena zlostavljana svakih sat vremena", upozorio je Plenković.
Žrtvama nasilja, istaknuo je, treba omogućiti prijavljivanje nasilnika, što u mnogim situacijama nije nimalo lako jer se žrtva, najčešće žena, nalazi pred dilemom kako riješiti stambeno pitanje, kako zbrinuti djecu, a često je financijski i emocionalno i dalje vezana za nasilnika, dok istovremeno trpi osudu okoline.
"Zbog navedenih razloga izlazak iz začaranog kruga nasilja je vrlo težak i zahtjevan", rekao je. Žrtva mora znati gdje i kako može ostvariti pomoć koja mora biti pristupačna, sveobuhvatna, nedvosmislena i standardizirana, kako bi omogućila novi početak žrtvama.
Tema nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, taj negativan fenomen, ozbiljan je problem u hrvatskom društvu, stoga je održan ovaj sastanak, jer želimo da javnost vidi koliko je ta tema važna svim resorima, naglasio je Plenković.
"Očekujem od svih resora, institucija i organizacija civilnog društva da učine zajedničke napore u suzbijanju tog fenomena, kažnjavanju nasilnika i omogućavanja žrtvama ne samo da deklariraju problem nego da okrenu novu stranicu u svome životu, hrabro i odvažno i uz pomoć društva, državnih institucija i cijele zajednice", poručio je premijer.
Murganić: Hrvatska je pokazala svoju opredijeljenost za zaštitu ljudskih prava
Ministrica Murganić ističe da je zadaća Nacionalnog tima praćenje cjelokupne provedbe politike sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji na državnoj razini, pružanje podrške i pomoći u radu županijskim timovima te sudjelovanje u provođenju programa izobrazbe članova i zamjenika članova županijskih timova.
Navela je da odgovornost države u poduzimanju odgovarajućih mjera uključuje djelotvoran zakonski okvir te istaknula da su prilikom izrade novih zakonskih prijedloga, primjerice, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izmjena Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o kaznenom postupku uvažene preporuke međunarodnih institucija i niz direktiva Europskog parlamenta i Vijeća kojima se osigurava jača zaštita žrtava nasilja.
"Ratifikacijom više međunarodnih dokumenata koji osiguravaju ženama i muškarcima jednakost i život bez diskriminacije, a žrtvama kaznenih i prekršajnih djela nasilja pravnu zaštitu, Hrvatska je pokazala svoju opredijeljenost na području zaštite ljudskih prava svih svojih građana", Kaže Murganić.
Zadovoljstvo sudjelovanjem u radu Nacionalnog tima i spremnost na međuresorni rad na suzbijanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama iskazali su i ostali ministri, kao i predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa, glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić te predsjednica Visokog trgovačkog suda Karmen Novak Hrgović.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, odlukom Ujedinjenih naroda iz 1999. godine, obilježava se u znak sjećanja i poštovanja prema tri sestre Mirabel, koje su 1960. u Dominikanskoj Republici smaknute zbog zalaganja za demokraciju i pravdu.
