U godini koronakrize u kojoj je hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rekordan pad, hrvatski su građani povećali štednju u bankama za čak 13,8 milijardi kuna.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao sedam posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupno je u cijeloj godini BDP pao za 8,4 posto.
S druge strane, ukupni su depoziti u bankama u siječnju 2021. iznosili 329,5 milijarda kuna i bili su, kako je objavila Hrvatska narodna banka, veći za 26,3 milijarde kuna ili za 8,7 posto u odnosu na siječanj 2020.
Pritom su depoziti kućanstava dosegnuli 226,3 milijarde kuna i porasli u tom razdoblju za 13,8 milijarda kuna, odnosno za 6,5 posto. Kunska sredstva na transakcijskim računima građana narasla su u tom razdoblju za 23,1 posto, odnosno za 12,4 milijarde kuna i iznosila su 66,1 milijardu kuna, a štedni i oročeni kunski depoziti pali su za 6,8 posto na godišnjoj razini, to jest za 1,6 milijarda kuna i iznosili su 21,9 milijarda kuna. Devizni su pak depoziti porasli za 2,2 posto, to jest za tri milijarde kuna i dosegnuli su iznos od 138,3 milijarde kuna, stoji u priopćenju HNB-a.
Povećalo se i kreditiranje
HNB je objavio i podatke o kreditima koji su na kraju siječnja ove godine iznosili 233,6 milijarda kuna i u odnosu na siječanj 2020. porasli su za 9,2 milijarde kuna (u to ne ulaze krediti središnje države).
Krediti nefinancijskim poduzećima u siječnju su porasli za 6,2 posto, na 86,8 milijarda kuna, te su na godišnjoj razini zabilježili rast od 5,1 milijarde kuna. Krediti stanovništvu dosegnuli su 136,5 milijarda kuna i bili su u odnosu na siječanj 2020. veći za 1,8 posto, odnosno za 2,4 milijarde kuna.
Rast stambenih kredita
Tome su najviše pridonijeli stambeni krediti koji su ubrzali godišnji rast sa 7,5 posto u prosincu na 8,2 posto u siječnju i iznosili su 62,9 milijarda kuna te su u odnosu na siječanj prošle godine bili veći za 4,7 milijarda kuna. Kunski stambeni krediti u tom su razdoblju porasli za 11,4 posto, to jest za dvije milijarde kuna, dok su devizni stambeni krediti (uključujući i kredite uz valutnu klauzulu) porasli za 6,8 posto, odnosno za 2,7 milijarda kuna.
Gotovinski nenamjenski krediti pak u siječnju su bili na razini od 52 milijarde kuna i u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvarili su pad od 2,4 posto ili za 1,3 milijarde kuna.