Četrdesetak turskih radnika napustilo je nakon potresa u Turskoj gradilište pruge Križevci - Koprivnica - granica s Mađarskom na kojem su radili na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka kojim će se od 2024. voziti 160 kilometara na sat, piše u ponedjeljak Večernji list.

Financirano novcem od Europske Unije

Trenutačno je to najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj financiran novcem Europske unije, vrijedan oko 350 milijuna eura, skuplji i od Pelješkog mosta.

Izvođač radova je turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., a kako je u Turskoj na prometnoj infrastrukturi, plinovodima i industrijskim pogonima u potresu nastala velika materijalna šteta, Cengiz Holding uključio se u spašavanje i sanaciju, pa je dio radnika napustio gradilište u Podravini i otputovao u Tursku.

To će u određenoj mjeri utjecati na dinamiku radova. Na projektu je ostalo raditi 240 radnika, uz tehničko i ostalo prateće osoblje, kažu u HŽ Infrastrukturi. No, najveći je izazov drastičan porast cijena jer je ubrzo nakon sklapanja ugovora o izvođenju radova u ožujku 2020. proglašena pandemija koronavirusa, što je dovelo do poremećaja na tržištu, a nakon napada Rusije na Ukrajinu dodatno su porasle cijene energenata i materijala.

JE LI MOGUĆE? /

Kao da kod nas nema željeznica: HTZ promovira Mjesec hrvatskog turizma kadrovima iz Norveške

Do kraja godine završiti će se oko 60 posto radova

Željeznički sektor najviše je pogodio rast cijena čelika, armature, betona, hidroizolacija, odnosno armiranobetonskih radova, gradnje nasipa i zaštitnoga sloja te nabave tračnica, pragova, tucanika i drugog, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.

Unatoč teškoćama, očekuje se da će se do kraja ove godine završiti oko 60 posto radova u Podravini, uključujući sve nadvožnjake i podvožnjake, većinu mostova, dva vijadukta, prijelaz za divlje životinje Kloštar Vojakovački i galeriju Velika Mučna, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.

NAKON TRAGEDIJE U GRČKOJ /

Oronuli kolodvori, vlakovi koji voze kao lokomotive iz 19. stoljeća: Priča o propadanju hrvatskih željeznica