Sustav hrvatskih željeznica sustavno se zapušta već tri desetljeća. Kako su i grčki sindikalci prošlog mjeseca upozoravali da će - ako se neodržavanje infrastrukture nastavi - doći do velike nesreće, tako i njihovi hrvatski kolege već godinama upozoravaju na isto. I baš jučer našli su se u Ateni.
"Činjenica je da je tijekom prošle godine država osigurala 178 milijuna kuna za održavanje infrastrukture, što je dovoljno da se samo pokosi trava oko željezničke pruge koju mi imamo u prometu. I to vam je najbolji pokazatelj što se događa sa željezničkom infrastrukturom", kazao je predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Zoran Maršić.
Problema je puno - da počnemo s čestim sudarima poput onoga dvaju teretnih vlakova u studenom kod Rijeke, ili tragedijom kod Novske u rujnu, kada je u sudaru vlakova poginulo troje ljudi. Hrvatske željeznice godinama stvaraju milijunske gubitke, iako smanjuju broj zaposlenih, od 2010. do 2020. za čak trećinu, pa sada u Infrastrukturi i Putničkom prijevozu radi nešto više od šest tisuća ljudi. Mnoge kolodvorske zgrade su ruine starije preko 40 godina.
A ključno je - vlakovi su spooori - po ono malo pruga u Dalmaciji vozi se brzinom parne željeznice, prošlog je ljeta ekipa Direkta od Zagreba do Pule putovala suludih 12 sati. Ispada da se na vlak u Hrvatskoj vrijedi ukrcati na kratkim distancama.
Većina putnika koji se u Hrvatskoj voze vlakovima vozi se na gradskim i prigradskih relacijama i na njih otpada najveći dio od 18 i pol milijuna koliko ih se u Hrvatskoj prošle godine vozilo vlakom. HŽ-u je cilj da do 2027. taj broj naraste na 21,5 milijun putnika.
I to je za stručnjake glavni razlog što željeznice u Hrvatskoj neće nikada dostići zapadnoeuropsku razinu - u tako maloj zemlji to se ne isplati.
"Sad je ministar najavio da će ovo biti desetljeće željeznica i vidimo da su na nekim mjestima započeti novi, veliki projekti, sufinancirani iz Europe, govori se o nekakvih pet milijardi eura, vjerojatno će to biti dosta da se na ovim našim glavnim koridorima obnove pruge, i da doista imamo kvalitetan željeznički prijevoz", govori profesor na Fakultetu prometnih znanosti Mladen Nikšić.
A dok se Hrvati voze u doba austro ugarske, premijer je lani na klimatskoj konferenciji u Egiptu, rekao da ćemo u idućih 10 godina imati vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti dizelaše.
"Ovo o čemu mi ovih dana govorimo, o toj renesansi željeznice, govorimo samo o izgradnji nove pruge koja se financira iz EU fondova, međutim 90 posto naših pruga je neodržavano, smanjene su brzine, smanjena je kvaliteta pruga, sve se to radi nauštrb kvalitete usluga kako bi se održala barem minimalna sigurnost na nekom nivou", kazao je Maršić.
Nivo gdje vlakom već danas stižete iz Pariza do Londona brže nego avionom nećemo doseći, ali možemo barem popraviti zapušteno, kako bi vlak postao atraktivnije prijevozno sredstvo.
Ova umjetnička instalacija "prekasno je za odustajanje" trebala bi trajno ostati za zagrebačkom glavnom kolodvoru, kao poruka građanima da budu ustrajni. Tako bi i država trebala biti ustrajna i brizi i održavanju željeznica, jer kako vidimo, u mnogim zemljama upravo su one budućnost.
