Županijski sud u Zagrebu ni danas nije mogao odlučiti o optužnici protiv MilanaBandića i 17 osoba u 25 milijuna kuna teškoj aferi Agram koju je USKOK podignuo još 2015.
Sjednica Optužnog vijeća ovaj put je odgođena jer Pošta nije uručila sudski poziv optuženom Slobodanu Ljubičiću. To je samo zadnji i možda najbizarniji primjer kako se odgađaju i rastežu sudski postupci.
Od poštara i portira pa do prehlade svaki razlog da se u Hrvatskoj odgodi sudski proces je dobar razlog. Rezultat - niti jedan veliki antikorupcijski slučaj u zadnjih osam godina još nema pravomoćni sudski epilog.
Kao da to nije dovoljno i samo pravosuđe svako malo potresaju žestoke afere vezane uz mito, korupciju i sukob interesa, od Ustavnog i Vrhovnog suda pa do nižih sudova i sudaca.
Obavještajne službe tako su svojedobno presrele komunikaciju između sutkinje Ustavnog suda i tada već optuženog Zdravka Mamića, koja mu je pomagala napisati - ustavnu tužbu. U nekim drugim slučajevima se spominjao mito, a ni Vrhovni sud nije bio imun na afere vezane uz sukob interesa i neprimjerene kontakte.
S druge strane tjednik Nacional donosi priču o anonimnoj kaznenoj prijavi protiv ravnateljice Uskoka Tamare Laptoš jer je prema prijavi, svojedobno u slučaju Spice, u nekoliko navrata vršila pritisak na bivšeg predsjednika Uprave Podravke TomislavaVitkovića da prepravi jedan dopis Uskoku i to na na način da dopis tereti odvjetnika Zorana Markovića i bivšu upravu Podravke.
U odgovoru na tu prijavu Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan čvrsto je stao iza Tamare Laptoš, ali kako bi otklonio sve sumnje najavio je i neovisnu istragu o tom slučaju.
Tako da po prvi put imamo i slučaj da je pod istragom i
ravnateljica Uskoka.
Inače, odvjetnik Marković je nakon devet godina ovog mega procesa
nepravomoćno oslobođen svih točki optužnice, a svi optuženi od
Damira Polančeca pa naniže oslobođeni su prve i
najteže točke optužnice, da su se udružili u zločinčaku
organizaciju i Podravku oštetili za 400 milijuna
kuna.
Sve skupa, dakle, doima se kao jedna prilično velika pravosudna kaljuža u kojoj više nitko ne zna tko je kriv, a tko je prav, a građani gube povjerenje u sustav u kojem im se čini da krivci prolaze nekažnjeno, a stradavaju nevini.
Zato je gost Direkta bio jedan od najpoznatijih hrvatskih sudaca, koji je i sudio u nekim od velikih antikorupcijskih slučajeva, reizabrani predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić.
Prvo da se osvrnemo na ovu zadnju aferu iz tjednika Nacional, naime ondje stoji kako prema navodima iz DORH-a upravo Vi širite priču o ovoj kaznenoj prijavi protiv ravnateljice Uskoka Tamare Laptoš?
"Ako je to rekao glavni državni odvjetnik, onda odgovorno tvrdim da on insinuira. Ja ni protiv koga nisam podnio kaznenu prijavu. A kad bih i podnosio kaznenu prijavu sigurno ne bih postupio tako kukavički i anonimno je podnio. Potpisao bih se. Dakle, nisam. Uvjeren sam u nevinost kolegice Laptoš. No, pitanje je može li biti neovisne unutarnje istrage ako je glavni državni odvjetnik već odgovorio da je sve neosnovano. Ali, to je njihova stvar".
Vratimo se na ove nedvojbene probleme koje pravosuđe ima, prije svega na nevjerojatnu sporost hrvatskih sudova kad su u pitanju veliki antikorupcijski procesi, nije li to sramota za pravosuđe i ugrožavanje Ustavnog poretka?
"Možda upotrebljavate prejake riječi, ali ne mogu baš puno oponirati biti onoga što ste rekli. Nije dobar dojam kad se sudski procesi odugovlače u nedogled, ali za to je puno razloga. Manji dio je na strani sudstva, a veći na Zakonu o kaznenom postupku. Aktualni zakon omogućava obrani da obrana dobije šest mjeseci do godinu dana od prvog pojavljivanja na sudu čim predlože da se kao nezakoniti izdvoje neki dokazi iz prethodnog postupka. I to mogu ponoviti nekoliko puta pa računajte koliko vremena treba da bi se postupak pokrenuo".
Je li normalno da tri godine otkako je uhićen Milan Bandić još nema optužnice u slučaju Agram jer pošta je sad kriva?
"Nije kriva pošta, nego je kriv okrivljenik koji nije podigao poziv. To su medijski praćeni predmeti. Ne govorim o konkretnom slučaju, ali to zna biti često na granici zlouporabe postupkovnih prava".
Može li se to spriječiti?
"Ne može se do kraja jer postoji legalizirana zlouporaba, sad sam opisao. Imamo optužnice sa 30, 40, 100 ljudi. I doista, u sezoni gripe je moguće da netko stvarno ima gripu. Ako od 30 optuženih jedan ne dođe, rasprava se odgađa. A zakone nisu pisali suci".
Mimo politike, kažite nam kakvo je stanje u pravosuđu?
"Nemamo puno više sudaca, nemamo rezervni ešalon koji bi mogao doći. Problemi su široki. Problem je što aktualna vlast najavljuje reforme, imovinske kartice sudaca, snimanje kandidata na DSV-u...to nisu problemi koji su bitni i koji će pripomoći povjerenju građana. Problemi su puno dublji, treba ih rješavati sveobuhvatnom reformom, a ne medijskom i populističkom".
